Nova drama Tene Štivičić koja otvara pitanja moći i istine – Pročitajte zašto se o njoj već govori
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovaj put bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Uoči premijere, koja će se 12. prosinca održati u ZKM-u u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa i u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa, Sandić je pred okupljenu publiku doveo dva iznimno zanimljiva gosta: nagrađivanu spisateljicu Ivanu Bodrožić i uglednu psihologinju prof. dr. sc. Lidiju Arambašić.
Smještena u prostor umjetničkog stvaranja, nova izrazito uzbudljiva drama jedne od najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičarki Tene Štivičić ACID/KISELINA, podjednako zarezuje u prostor privatnog i javnog te kroz suptilno elaborirane odnose moći unutar umjetničkog kolektiva otvara teme koje se na ovaj način ne tematiziraju dovoljno u našoj recentnoj kazališnoj produkciji, dok su istovremeno bolno prisutne u širem javnom prostoru. Suptilnim i duboko promišljenim dramskim rukopisom Tena Štivičić namjerno ostavlja širok prostor interpretacije istine unutar svoje drame, koja je već i na tribini Čitanje kazališta u ZKM-u pozvala publiku na promišljanje o tankoj granici između unutarnjeg osjećaja za etičnost i javne percepcije onoga što se podrazumijeva kao moralna istina.
Psihologinja Lidija Arambašić istaknula je kako je pitanje autoriteta i načina prijenosa znanja danas složenije nego ikad prije: „Je li posao umjetnika ići do ruba ili preko ruba? Učitelj mora stvoriti poštovanje, a ne strahopoštovanje koje proizlazi iz hijerarhije moći, autoritarnosti, vikanja ili vrijeđanja. Takav način poučavanja duboko je ukorijenjen u našoj kulturi. I lik Gabrijela u drami – proslavljenog koreografa – podučavali su upravo tako, pa on u tome ne vidi ništa sporno. Stvari su se zakomplicirale do ekstrema i trebat će puno rada da nađemo sredinu. Do tada – dobrota i ljubaznost itekako imaju smisla.“
Nastavite čitati nakon oglasa
Spisateljica Ivana Bodrožić naglasila je drugačiji, ali jednako važan aspekt: „Teško je dati jednoznačan odgovor. Ako nekome stanete na žulj, postoje horde ljudi koje vam iz anonimnosti mogu zagorčati život i narušiti ugled. Sve je teže raditi s ljudima, osobito kad je riječ o njihovom tijelu – u plesu, glumi ili sportu. Izlaganje ranjivosti postaje opasnije nego prije. Ali opet – kako je moguće da je netko mogao zlostavljati generacije? Kako je godinama djelovao? To su pitanja koja nas sve moraju zabrinuti.“
Nova drama Tene Štivičić dolazi kao predstava koja neće samo obilježiti sezonu, nego i otvoriti ključne razgovore o granicama moći, istine i umjetničkog stvaranja – razgovore koji su, čini se, potrebniji nego ikad prije.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
