Živimo li već svoju distopiju? Zagreb otvara vrata književnog istraživanja mračne budućnosti
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Predavanja i rasprave pritom nisu zatvoreni niti elitistički, nego traže interakciju sa svim sudionicima i publikom koja ih prati. Sva izlaganja, od analize sovjetske antiutopije do refleksija o transhumanizmu i modernim političkim strukturama, grade sliku književne distopije kao paralelne stvarnosti u kojoj prepoznajemo i vlastite društvene izazove.
Kroz takav okvir, distopija u književnosti prestaje biti samo tema za književne kritičare i postaje alat za promišljanje svakodnevice, za razumijevanje složenosti svijeta u kojem živimo, ali i poticaj da vlastito iskustvo interpretiramo kroz priče koje nadilaze čitanje i postaju ogledalo društva.
Distopija kao zrcalo stvarnosti
Svaka sesija Zagrebačkih književnih razgovora ove godine oblikovana je tako da prepliće teoriju, povijest i suvremenost, a pozvani autori dolaze iz različitih perspektiva, od klasične hrvatske moderne do suvremenih stranih književnosti.
Rasprave o distopijskim elementima u djelima Pavla Pavličića, Orwella, Huxleya ili Strugackih ne služe samo za analitičko promišljanje, nego otvaraju prostor da se prisutni povežu s idejama, upitaju vlastite predrasude i prepoznaju znakove distopije u svakodnevnom životu.
Publika, koja svojim sudjelovanjem postaje dijelom razgovora, ima priliku osjetiti kako književnost ne samo da opisuje, nego i oblikuje način na koji doživljavamo budućnost. Distopija u književnosti, u tom smislu, postaje ključna fraza koja vodi sve pretrage i rasprave, ali istovremeno djeluje kao prostor za kritičku refleksiju, suočavanje s neizvjesnošću i propitivanje vrijednosti koje oblikuju naš društveni i kulturni krajolik.
Rasprave će trajati dva dana, 16. i 17. listopada 2025., a moderiranje Karoline Lisak Vidović osigurat će da svaka riječ, svaki argument i svaka refleksija dopre do sudionika i publike, te da tema distopije u književnosti bude više od riječi na papiru – da postane iskustvo, razgovor i izazov.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Kim Kardashian započela je suradnju s Lawom Roachem, jednim od najpoznatijih celebrity stilista današnjice, a njihov prvi zajednički projekt predstavljen je 19. rujna 2026. na svečanom otvorenju Lucas Museum of Narrative Art u Los Angelesu. Vijest o suradnji nije objavljena kroz službeno priopćenje, intervju ili unaprijed pripremljenu kampanju, nego ju je potvrdio sam Roach nakon što su fotografije Kardashian s događaja počele kružiti medijima i društvenim mrežama. Roach je na platformi X podijelio snimku njezina izdanja i uz nju kratko napisao „New client“, čime je potvrdio da Kardashian ulazi među njegove klijentice.
Irma Dragičević ovih je dana ponovno privukla pažnju pratitelja, ovoga puta novim setom fotografija sa svog vjenčanja s opernim pjevačem Leonom Košavićem. Nakon što je neposredno poslije svadbe objavila tek poneki kadar, sada je pokazala više detalja s proslave održane 4. rujna na imanju obitelji Korak u Jastrebarskom, gdje je par nakon osam godina veze izgovorio sudbonosno „da“.
U trenutku kada su se posljedice Macklemoreova nastupa proširile izvan MetLife Stadiuma, priča je prestala biti samo rasprava o političkim porukama jednog izvođača. U njezino središte ušli su vlasnici stadiona, promoteri i poslovna struktura koja omogućuje održavanje velikih američkih turneja. Upravo je na toj razini nastao problem koji Ed Sheeran više nije mogao riješiti jednostavnom odlukom o tome tko će nastupati prije njega. Nekoliko budućih koncertnih lokacija odbilo je prihvatiti Macklemorea u programu, a organizatori su se suočili s mogućnošću da zbog jednog predizvođača izgube stadione potrebne za nastavak američkog dijela Loop Toura.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.