Fast food lanci vas lažu: Istraživanje pokazalo da je njihov način mjerenja kalorija netočan
Ako vam se činilo da jela u fast foodu imaju više kalorija nego što tvrde, izgleda da ste u pravu. Istraživanje u Engleskoj pokazalo je da je način mjerenja kalorija često pogrešan.
Ako dok ste u svome omiljenome fast food restoranu prije narudžbe proučavate količinu kalorija u jelima, sljedeći put ćete napisano uzeti sa zrnom soli.
Prema nedavnom istraživanju Briony May Williams s BBC Morning Livea, način mjerenja kalorija u fast food restoranima mogao bi biti pogrešan čak za 30 posto.
McDonaldsov način brojanja kalorija bio je najnetočniji
BBC je angažirao pomoć dr. Nazanin Zand, profesorice znanosti o hrani i prehrane na Sveučilištu Greenwich, i njezine kolegice dr. Elene Lopez. Dr. Lopez je pomoću posebnog pribora analizirala kalorije u obrocima najpopularnijih lanaca brze prehrane u Velikoj Britaniji. Testirane stavke bile su McDonald’s dupli cheeseburger sa slaninom (495 kalorija), Greggsova kobasica s grahom i rastopljenim sirom (454 kalorije) i KFC-ov Zinger supercharger tower burger (650 kalorija).
Komplet korišten u studiji otkrio je da sva tri jela imaju veći broj kalorija od onoga što tvrdi lanac. McDonald’sov dupli cheeseburger sa slaninom imao je najveću razliku, s brojem kalorija koji je bio 31% veći od oglašenog.
Način brojenja kalorija može biti problematičan i zbog ljudske greške
McDonald’s je BBC-ju odgovorio kako je narudžba možda bila pogrešno pripremljena. “McDonald’s nam je rekao da misli da je naša narudžba pogrešno pripremljena u restoranu, jer je naš hamburger imao preko 30 posto više kalorija“, rekla je BBC-jeva voditeljica Gabby Roslin, prenosi Yahoo News. “Rekli su da su razočarani što se ovom prilikom čini da nisu zadovoljili visoke standarde. I podsjetili su restoran iz kojega smo naručili na ispravan način pripreme.”
Registrirana dijetetičarka Claire Thornton Wood otkrila je za BBC da se razlike u količini kalorija mogu pripisati nečemu tako malom kao što je ljudska pogreška.
“Komad mesa za jedan hamburger bit će iste težine kao i za sljedeći hamburger, ali je možda potjecao od malo drugačijeg dijela životinje, koji je malo masniji“, objasnila je Wood. “Druga stvar je ljudska pogreška. Oni mogu uz narudžbu staviti 20 krumpirića, ali mogu staviti i 25, ne broje ih pojedinačno tako da će uvijek biti malo varijacija. Ista stvar vrijedi i za umak, a umak ima prilično visok udio masti.”
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.