Doživite vrhunsku mediteransku kuhinju u Splitu: Allora predstavlja novi večernji meni
Otkako je početkom listopada otvorila svoja vrata, Allora se nametnula kao jedno od najposjećenijih mjesta u Splitu – onih u koja se gotovo uvijek preporučuje doći s rezervacijom. Iz opuštene moderne brasserie vrlo je brzo prerasla u restoran s ozbiljnom dnevnom i večernjom ponudom, potvrđujući se kao nova adresa za sve koji vole suvremenu mediteransku kuhinju, dinamičnu atmosferu i promišljeno oblikovan gastronomski doživljaj. Ovih dana Allora je predstavila svoj novi večernji meni, kulinarski koncept koji učvršćuje njezinu ambiciju da spaja vrhunsku namirnicu, suvremene tehnike i jela koja ostavljaju dojam.
Filozofija kuhinje ostaje jednostavna, ali precizno postavljena: kvalitetna namirnica nosi cijelo jelo. U Allori se koriste sezonski i, kad god je moguće, lokalni sastojci koji se minimalno tretiraju, kako bi njihova prirodna tekstura, aroma i punoća okusa došli do izražaja. Upravo ta kombinacija jednostavnosti i tehničke vještine, nadahnute elementima visoke francuske kuhinje, daje potpis svakom tanjuru.
Među jelima koja su već postala zaštitni znak restorana posebno se ističe lobster pasta, spoj ručno rađene, in-house pripremljene tjestenine i svježeg hlapa u bogatoj, reduciranoj šalši. To je jelo koje savršeno sažima Allorin pristup – ništa suvišno, samo jasna ideja i besprijekorno izvedena tehnika. Veliku pozornost privlači i tartar od jadranskih kozica, delikatan spoj svježine, citrusnih nota i lagane emulzije vlasca, jelo koje gotovo pedantno slavi čistoću mora i minimalizam pripreme. U ribljem segmentu menija filozofija se nastavlja kroz tehnički precizne interpretacije – od tune u tri izvedbe (tartar, sashimi i tataki) preko cevichea od brancina i kapesanti do kremastog, ali istovremeno iznenađujuće laganog rižota od plavog raka i šafrana.
Meso je jednako snažna točka ponude, naglašena odabirom premium komada i pripremom koja poštuje prirodnu teksturu i puni okus.
Allora danas nudi cjelodnevno iskustvo: dnevni ručkovi poslužuju se od 13 do 18 sati, svaki dan, uz ležerniji ton, ali istu razinu posvećenosti sastojcima. Petkom se posebno ističe tradicionalni Dan bakalara, kada se ovo kultno mediteransko jelo poslužuje u čak šest različitih interpretacija, što ga čini jednim od najpopularnijih dana u tjednu. Do kraja godine svake subote program je obogaćen glazbom uživo, stvarajući atmosferu koja spaja dobru hranu, elegantan izlazak i vibrantan ritam grada.
Uz novitete, Allora priprema i posebnu poslasticu za kraj godine – 29. prosinca ugostit će vrhunskog chefa Hrvoja Zirojevića, koji će zajedno s njihovim chefom Andrijom Kaćunkom kreirati ekskluzivnu 4-hands dining večeru kroz pet sljedova pažljivo osmišljenih kreacija. Cjelokupni dojam večeri upotpunit će nježna glazbena izvedba, stvarajući ugodnu i sofisticiranu atmosferu, a gosti su pozvani na vrijeme rezervirati svoje mjesto.
Prostor ostaje jedan od ključnih elemenata Allorinog identiteta. Dizajn arhitektonskog studija Zarez oblikovan je kao topla, suvremena mediteranska scena – puno prirodnih materijala, prozračnosti i svjetla, uz detalje koji prostoru daju karakter. Opušten, elegantan lounge ambijent i veliki centralni bar čine Alloru mjestom u koje se ne dolazi samo jesti, nego i ostati; mjestom gdje se gastronomija prirodno isprepliće s druženjem, glazbom i atmosferom. Novi večernji meni dokazuje da je Allora ozbiljan gastronomski projekt koji zadržava toplinu brasserie pristupa, ali ga nadograđuje suvremenim tehnikama, snažnim okusima i jelima koja se pamte. Bez pretjerane formalnosti, ali s jasnom ambicijom, Allora potvrđuje da je Poljička cesta 28a adresa na kojoj se istinski uživa u hrani i atmosferi.
Francuska modna kuća Dior predstavila je novu božićnu slasticu koju je za ovogodišnju blagdansku sezonu osmislio poznati francuski chef Yannick Alléno. Riječ je o ograničenom izdanju tradicionalnog francuskog božićnog deserta bûche de Noël, čiji je izgled inspiriran torbicom Dior Cigale iz kolekcije Jonathana Andersona. Slastica će od 1. prosinca 2026. biti dostupna u prostoru Le Jardin, koji se nalazi u sklopu Diorova pariškog kompleksa na aveniji Montaigne. Njezina posebnost proizlazi iz povezanosti suvremenog slastičarstva s poviješću modne kuće, jer se oblik deserta temelji na dizajnu koji svoje podrijetlo ima u jednoj od haljina Christiana Diora iz 1952. godine.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni nudi još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada u rasprodanom restoranu, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Zagrebački restoran Bota Šare, koji već dva desetljeća na adresi Zvonimirova 124 njeguje gastronomsku tradiciju juga Hrvatske, ove je jeseni predstavio preuređeni interijer i nova sezonska jela. Obitelj Šare odlučila je osvježiti gornji dio restorana, pritom sačuvati njegov prepoznatljiv dalmatinski karakter i povezanost sa Stonom i Pelješcem, odakle potječu obiteljski recepti i velik dio namirnica na kojima se temelji njihova kuhinja. Uz promjene u prostoru, na jelovnik su stigla tri jesenska specijaliteta pripremljena od sezonskih sastojaka, među kojima se posebno izdvajaju stonska buča, jadranske kozice, domaći kozji sir i džem od šljiva.
Zagrebački Boogie Lab ove jeseni ponovno otvara vrata večernjem gastronomskom programu Moonlight Sessions, koji od 24. listopada do 21. studenoga donosi pet subotnjih druženja uz gostujuće chefove, barmene i DJ-eve. Nakon proljetnog izdanja koje je privuklo velik interes publike, novi ciklus okuplja poznata imena hrvatske i regionalne gastronomske scene, a svaka će večer imati zaseban meni osmišljen posebno za tu priliku. U kuhinji će gostujući chefovi surađivati s izvršnim chefom Boogie Laba Rokom Nikolićem i njegovim timom, dok će barmeni pripremati autorske koktele, a za glazbeni dio programa bit će zaduženi DJ-evi Froever, Tabu, Pytzek i Yesh.
Postoje neki okusi koje jednostavno povezujemo s određenim godišnjim dobom, a kada je riječ o jeseni, Pumpkin Spice Latte već godinama nema pravu konkurenciju. Čim temperature počnu padati, a dani postanu kraći, ponovno se zaželimo ove kremaste kave s mirisnim začinima koja je postala nezaobilazan dio jesenske rutine. Zato nas posebno veseli povratak sezone Pumpkin Spice Lattea, a jedan od naših favorita već se godinama nalazi u ponudi zagrebačkog Ziggy’s Coffeeja. Ako ste ga već probali, vjerojatno znate zašto mu se želimo vratiti, a ako još niste, ovo je napitak koji vrijedi staviti na popis za sljedeću kavu u gradu.
Za svježi dio salate Viktorija koristi krastavac i avokado narezane na kockice, mladi luk, kuhani i ohlađeni edamame te mrkvu narezanu na tanke trakice.
Postoje pića koja traže pravi trenutak, posebnu čašu i ponešto znanja iza šanka, a postoje i ona koja jednostavno treba dobro rashladiti i otvoriti. VinTonic pripada ovoj drugoj kategoriji, ali iza njegove jednostavnosti stoji prilično precizna ideja. Spoj vina i tonica zamišljen je kao laganija alternativa klasičnim koktelima, dovoljno svježa za početak večeri, dovoljno jednostavna za spontano druženje i dovoljno drugačija da ne završi kao još jedno očekivano piće na stolu.
Vikend je dobra prilika za recepte za koje preko tjedna uglavnom nemamo ni vremena ni volje. Domaća pizza spada upravo u tu kategoriju, pogotovo kada se klasična kombinacija tijesta, umaka i mozzarelle malo odmakne od očekivanog. Ako volite pikantnije okuse, Pizza Nduja iz restorana Mama! mogla bi biti dobar izbor za subotnju ili nedjeljnu večeru kod kuće.
U obitelji u kojoj je medicina desetljećima dio svakodnevice, odluka o odabiru liječničkog poziva može se činiti gotovo očekivanom. Ipak, za mladog liječnika Luku Ostojića, specijalizanta plastične kirurgije, nastavak obiteljske tradicije nije bio unaprijed određen put. Odrastao je uz oca, dr. Duju Ostojića, osnivača zagrebačke Poliklinike Ostojić, koji je privatnu liječničku praksu započeo 1995. godine. Još kao dječak imao je priliku upoznati svakodnevicu liječnika izvan ordinacije, od razgovora o pacijentima do telefonskih poziva tijekom obiteljskih vikenda i godišnjih odmora. Takvo okruženje omogućilo mu je da rano razumije koliko liječnički posao zahtijeva vremena, odgovornosti i osobne predanosti, ali roditelji mu nikada nisu nametali odluku o studiranju medicine.
