Anders Røyneberg za HELLO!: “Vjerujem da ljudi koji žive u urbanim sredinama posebno trebaju povezivanje s prirodom”

Anders Røyneberg je norveški agronom, psihijatrijski medicinski tehničar, pisac i ljubitelj biljaka, koji je svoju profesionalnu stručnost povezao s ljubavlju prema biljkama i razvio jedinstvenu karijeru. Širu prepoznatljivost stekao je putem društvenih mreža, osobito na svom Instagram profilu @arcticgardener, gdje dijeli savjete o uzgoju sobnih biljaka, a do sada je prikupio više od 112 000 pratitelja. Njegov rad se fokusira na terapijske prednosti brige o biljkama, povezujući umirujuće aspekte vrtlarstva s mentalnim zdravljem, što se odražava na njegovo profesionalno iskustvo u području psihijatrije.

Røyneberg je objavio nekoliko knjiga, a najpoznatija među njima je Plantelykke (u prijevodu Zeleni dom), koja istražuje kako se brinuti o sobnim biljkama i njima dekorirati prostore. Knjiga je doživjela veliki uspjeh, tiskana je više puta i prodana u deset zemalja. Njegova djela nude praktične savjete o stvaranju zelenih, mirnih prostora unutar doma, pružajući čitateljima smjernice od odabira biljaka do stvaranja vizualno privlačnih aranžmana. Njegova najnovija knjiga, Krukkedilla (u prijevodu Vrt u posudama), bavi se uzgojem biljaka u posudama, prilagođavajući se osobama s malim ili velikim životnim prostorima te potičući brigu o biljkama kao metodu opuštanja.

PROČITAJTE: Ekskluzivno gostovanje norveškog autora knjige “Zeleni dom” Anders Røyneberg u Zagrebu i Rijeci – knjiga koja će vam otkriti radost življenja s biljkama

Røynebergov holistički pristup brizi o biljkama i mentalnom blagostanju privukao je veliku pažnju, a on je također popularan predavač i govornik koji često naglašava važnost zelenila za ublažavanje stresa u suvremenom životu.

Nedavno je posjetio Hrvatsku, gdje su njegove spoznaje o brizi za biljke i njegove knjige pobudile interes domaće publike. Njegova sposobnost da spoji strast prema vrtlarstvu s profesionalnim znanjem čini ga intrigantnom osobom u poljima hortikulture i mentalnog zdravlja.

Kao agronom i medicinski tehničar specijaliziran za psihijatriju, kako ste prvi put u svojoj profesionalnoj karijeri povezali brigu o biljkama s mentalnim zdravljem?

Bilo da radim s ljudima ili biljkama, svrha je u osnovi ista. Sve se svodi na poticanje rasta, zdravlja i procvata pojedinca. Iako u svakodnevnom radu kao terapeut specijaliziran za traume ne povezujem izravno brigu o biljkama s mentalnim zdravljem, potičem svoje klijente da se bave aktivnostima koje im pomažu da se osjećaju bolje. To mogu biti male svakodnevne akcije. Za neke od nas to može biti tjelesna aktivnost, poput šetnje. Za druge to može biti hobi, primjerice kuhanje. A za mnoge može biti briga o biljkama, održavanje njihovog života i stvaranje zelene atmosfere u domu. Moj ured u Oslu ispunjen je sobnim biljkama, a mnogi moji klijenti često spominju da im se sviđa taj okoliš. Često mi kažu da se osjećaju opušteno kada dolaze na sastanke. Vjerujem da moje sobne biljke implicitno pokazuju mojim klijentima da se brinem o svim živim bićima, bilo da se radi o zlatnom pothosu ili o novom klijentu. Na taj način moja strast prema biljkama stvara povjerenje i vjerodostojnost.

Što vas je potaknulo da svoju strast prema sobnim biljkama podijelite na društvenim mrežama i kako je taj digitalni angažman utjecao na vašu spisateljsku karijeru?

Odrastao sam u zelenom krajoliku Norveške, a u Oslo sam se preselio zbog studija i posla. Živeći u urbanom okruženju okružen betonom, prometom i asfaltom, primijetio sam da mi nedostaje priroda. Tako sam počeo ispunjavati svoj mali stan u Oslu sobnim biljkama kako bih unio malo prirode u svoj dom. To se poklopilo s prekidom veze u mom životu. Mislim da sam koristio sobne biljke kao distrakciju i svojevrsnu terapiju za sebe. Počeo sam objavljivati fotografije svog zelenog doma na Instagramu (pod pseudonimom @arcticgardener). Moj račun ubrzo je stekao popularnost, ne samo u Norveškoj i Nordijskim zemljama, već su ljudi iz cijelog svijeta počeli lajkati i komentirati moje objave. Biti dio zajednice ljubitelja biljaka na Instagramu bilo je izuzetno pozitivno iskustvo. Ljudi iz svijeta biljaka su vrlo podržavajući i voljni dijeliti svoja iskustva i znanje. Na taj način sam puno naučio o njezi biljaka od svojih pratitelja, što me dodatno inspiriralo da napišem više knjiga. Do sada sam objavio četiri naslova o sobnim biljkama i vrtovima.

Plantelykke (Zeleni dom) postigla je ogroman uspjeh. Što smatrate da ovu knjigu čini privlačnom čitateljima diljem različitih zemalja i kultura?

Mislim da mnogi ljudi smatraju da sobne biljke čine dom harmoničnijim i ljepšim. Ljudi žele uspjeti s brigom o biljkama. Moja knjiga Plantelykke na vrlo jednostavan način objašnjava kako se brinuti za biljke, na način koji je razumljiv svima. Osim toga, knjiga sadrži portrete najčešćih sobnih biljaka s detaljnim opisima tema kao što su zalijevanje, svjetlosni uvjeti, gnojenje i slično. Knjiga nadahnjuje i potiče ljubitelje biljaka da uzgajaju prekrasne sobne biljke kod kuće, pomaže im u odabiru idealnih biljaka za njihov prostor te ih podučava kako saditi i brinuti se o biljkama kako bi stvorili prekrasnu zelenu oazu u svom domu. Čitatelji su oduševljeni idejom posebnog stila života za moderne (i mirne) ljude koju moja knjiga promiče. Briga o biljkama postaje oblik opuštanja od svakodnevnog stresa. Mnogi čitatelji također ističu da im se posebno sviđa kombinacija nordijskih interijera, posebnog svjetla i prisutnosti biljaka na slikama.

Vaša najnovija knjiga Krukkedilla (Vrt u loncima) usredotočuje se na biljke u posudama. Kako vidite da se ovo uklapa u živote urbanih stanovnika s ograničenim prostorom?

Mnogi od nas žive u stanovima, kućama u nizu ili dvoetažnim stanovima, bez pravog vrta. Ali i dalje želimo stvoriti zelenu oazu na našoj terasi, trijemu ili balkonu. Vrt u loncima prilagođen je onima koji žive u malim stanovima, ali i onima s prostranim vrtovima. U svojoj najnovijoj knjizi pokazujem kako lako možete stvoriti osjećaj vrta koristeći posude poput lonaca i žardinjera, te ih napuniti ukrasnim biljkama i jestivim biljem. Vrt u loncima također daje ideje za biljke koje možete uzgajati čak i bez balkona, poput mikrozelja, primjerice izdanci graška. Vjerujem da ljudi koji žive u urbanim sredinama posebno trebaju povezivanje s prirodom. Uspjeh s biljkama u posudama na vlastitom balkonu vrijedan je doprinos tome. Ovo znanje također nas poučava zašto je ključno brinuti o okolišu i donositi svjesne odluke kako bi se smanjio utjecaj klimatskih promjena.

Možete li podijeliti neka od najviše iznenađujućih otkrića o utjecaju biljaka na mentalno zdravlje i smanjenje stresa?

Biljke su mi korisne na više načina: nadahnjuju me svojom ljepotom, veseli me što proizvode kisik i pročišćavaju zrak oko mene, a također me čine smirenijim. Istraživanja pokazuju da biljke mogu poboljšati mentalno blagostanje — čak postoji ordinacija opće prakse u Velikoj Britaniji koja propisuje biljke za tjeskobu i depresiju.

Iz mog svakodnevnog rada kao terapeuta specijaliziranog za traume, znam da mnogi traže stalno stanje sreće. To se stalno pokazuje kao nedostižan cilj. Zapravo, to je cilj koji nas čini nesretnima jer ćemo, bez obzira na to koliko se trudili, neizbježno podbaciti. Sreća nije vječna niti stalna. Dolazi kao mali trenuci dobrih osjećaja i nije nešto što možete posjedovati dugoročno. Ne tvrdim da ćete biti sretni samo s biljkama. Ali biljke vam mogu pomoći da iskusite trenutke zadovoljstva i uzbuđenja, ono što ja nazivam svakodnevnom srećom. Barem je tako za mene. Kada moja predivna monstera deliciosa izbaci veliko, srcoliko i sjajno zeleno lišće, stvarno se razveselim! Dok neki osjećaj sreće pronalaze u popravljanju automobila, kuhanju novih jela ili odgoju djece, ja se dobro osjećam kada sam okružen biljkama. A znam da postoji još mnogo ljubitelja biljaka.

Spomenuli ste koncept stvaranja “zelene oaze” u domu. Za one koji su novi u njezi biljaka, koji su neki od najlakših načina za početak stvaranja takvog okruženja?

Nije potrebno imati 100 sobnih biljaka, kao što ja imam. Čvrsto vjerujem da svatko može uspjeti s 2 ili 3 biljke, za početak. Moje glavno pravilo za uspjeh je odabrati robusne biljke. Srećom, postoji nekoliko izbora. Druga važna stvar je odabrati biljke koje mogu preživjeti tamnije mjesece tijekom zime. Birajte biljke s debelim listovima. Te biljke pohranjuju vodu u svojim listovima i mogu dugo izdržati bez pažnje i zalijevanja. Dakle, što treba učiniti prilikom kupovine biljaka? Opipajte listove! Ako su debeli i čvrsti, to je dobar izbor. Tamni listovi mogu biti znak da biljka može preživjeti s manje svjetla. Mnoge od ovih biljaka se dobro nose s tamnijim zimskim mjesecima. Moje omiljene biljke koje zahtijevaju malo njege su:

• Zamiokulkas (Zamioculcas zamiifolia),
• Kaktus riblja kost (Epiphyllum anguliger),
• Sabljarka (Sansevieria trifasciata) također, važno je osigurati da sve posude za biljke imaju otvore za drenažu kako bi višak vode mogao izaći.

Kako je Vaše iskustvo psihijatrijskog medicinskog tehničara utjecalo na Vaš pristup njezi biljaka i porukama koje prenosite u svojim knjigama?

Moje iskustvo medicinskog tehničara omogućilo mi je da sagledam svakog pojedinca i učinim sve što mogu kako bih im pomogao da napreduju i postanu zdravije, bolje verzije sebe. Kao medicinski tehničar znam koliko je važno preventivno djelovati. Briga o sebi ključ je dobrog zdravlja. Isto vrijedi i za brigu o biljkama. Dajući sobnim biljkama dobre uvjete svjetla, pravu količinu vode i povremeno hranjive tvari, osiguravamo zdrave biljke. Sobne biljke, baš kao i ljudi, mogu patiti od bolesti. Stoga uvijek pregledavam biljke u trgovini prije nego ih donesem kući. Pregledam naličje listova, jer često golim okom možete vidjeti insekte. Također, preventivno tretiram sve nove biljke prije nego ih donesem kući. Razrijedim 1 dio tekućeg sapuna (poput borovog sapuna) u 10 dijelova mlake vode i poprskam sve nove biljke ovom smjesom prije nego ih unesem u dom.

Što smatrate da je uloga zelenila i prirode u modernim, brzim životnim stilovima, osobito u svjetlu pandemije?

Živimo u užurbano vrijeme preplavljeno mnoštvom informacija. Očekuje se da sve ide brzo. Stalno smo prijavljeni i dostupni gotovo 24 sata dnevno, redovito provjeravamo društvene mreže, pratimo velike i male događaje putem različitih ekrana koje stalno nosimo sa sobom. Biljke su suprotnost ovom užurbanom načinu života i jedan su od razloga zbog kojih su mnogi mladi ljudi postali zainteresirani za biljke. Trenutno svjedočimo mirnoj, zelenoj revoluciji.

Danas biljke svjesno koristim kako bih osjetio radost, mir i zadovoljstvo, ali i kako bih obradio tugu, iritaciju i druge teške emocije. Možda i vi tražite prirodu, vrtlarenje ili brigu o sobnim biljkama ako imate sukob na poslu, svađu s partnerom ili želite pojačati energiju i osjećaj dobrobiti. Potreba ljudi da obrađuju emocije u kontaktu s prirodom naziva se ekološka ljubav i tuga, kako se spominje u TED govoru “Ljubavna priča” norveškog Knuta Ivra Bjørlykhauga. Pogledajte na YouTubeu, zaista je zanimljivo.

Bilo da se radi o problemima u međuljudskim odnosima ili ste daleko i nedostaju vam voljeni, biljke su živa bića, baš poput nas. Ako ste okruženi biljkama, niste sami. Biljke ne mogu zamijeniti ljudski kontakt, ali mogu pomoći da svijet i svakodnevni život postanu malo bolji, osobito u teškim i stresnim razdobljima. Briga o biljkama je izvediva bez obzira na to jeste li na vrhuncu svojih mogućnosti ili ste dotaknuli dno. Biti uz biljke uvijek je zdravo.

S kakvim ste se izazovima suočili tijekom pisanja knjige Krukkedilla u usporedbi s vašim prethodnim djelima, i kako ste ih prevladali?

Moje prethodne knjige (Zeleni dom i Biljna bonanza) bavile su se sobnim biljkama, dok je Krukkedilla (Vrt u posudama) posvećena biljkama na otvorenom. Dakle, teme koje sam obradio u svojoj novoj knjizi bile su mi nove. Kao školovani agronom, mogao sam se osloniti na znanje stečeno tijekom studija kako bih napisao knjigu Krukkedilla. Osim toga, neposredno prije pisanja ove knjige, moj partner Erik i ja preselili smo se iz naše male stambene jedinice u Oslu na malo imanje na selu, što nam je omogućilo da mnogo vremena posvetimo istraživanju svijeta biljaka na otvorenom. To uključuje i ukrasne i jestive biljke. Znanje prikupljeno u mojoj najnovijoj knjizi rezultat je četiri godine pokušaja i pogrešaka u uzgoju biljaka na našim balkonima i terasama. Također, s oko 120 000 angažiranih pratitelja na Instagramu, imao sam pristup njihovim povratnim informacijama o temama koje bi trebalo obraditi. Moji pratitelji podijelili su svoja iskustva, što mi je pomoglo da osiguram da knjiga pokriva sve potrebne aspekte za uspješno stvaranje zelene oaze na otvorenom.

Kako uživate u boravku u Hrvatskoj do sada? Postoji li nešto posebno što biste voljeli vidjeti ili doživjeti, bilo da je riječ o lokalnoj kuhinji, prirodnim krajolicima ili kulturnim znamenitostima?

Ovo je moj treći posjet Hrvatskoj i obožavam je! Imali smo sreće posjetiti Split, Rijeku i Zagreb. Za mene, koji dolazim iz hladnije klime, ideja da se u ovo doba godine kupam u kristalno čistom hrvatskom moru je nevjerojatna. Uživali smo u nekoliko izvrsnih morskih obroka uz obalu i otkrili lokalna vina. Sviđa mi se što je hrvatska kuhinja zasnovana na vrhunskim sastojcima, često iz lokalnih izvora. U Zagrebu me posebno oduševio stari grad i vrlo živa atmosfera na ulicama subotnjeg poslijepodneva. I na kraju, ali ne i manje važno, uživao sam u posjetu botaničkom vrtu u glavnom gradu. To je bila prekrasna, zelena oaza, s divnim paviljonom u kojem sam imao sreću predstaviti svoju knjigu Zeleni dom pred punom publikom. To je bilo idealno mjesto za razgovor o biljkama. Nadam se da ću se uskoro vratiti u Hrvatsku kako bih istražio još više i upoznao više ljubitelja biljaka, te se nadam da ću moći predstaviti neka od svojih drugih djela.