Veliki povratak Verdija na zagrebačku pozornicu: Monumentalni operni spektakl “Aida” u srcu Zagreba
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
Riječ je o produkciji iznimno zahtjevne i reprezentativne naravi, koja ujedinjuje najbolje domaće operne snage – soliste, Zbor i Orkestar Opere HNK-a u Zagrebu – s gostovanjima istaknutih umjetnika svjetskog glasa, a upravo taj spoj lokalnog talenta i međunarodno afirmiranih interpreata daje predstavi posebnu umjetničku težinu, naglašava njezin prestiž i podcrtava njezin internacionalni karakter, dok publiku vodi kroz veličanstvenu i dojmljivu glazbenu i scensku priču.
Scensku realizaciju ovog monumentalnog djela, u kojem se na jedinstven način spajaju intimna ljudska drama i raskošan scenski spektakl, potpisuje ugledni argentinski redatelj Mario Pontiggia, poznat po klasičnom i promišljenom pristupu te preciznoj dramaturškoj interpretaciji, dok će glazbeni dio pod ravnanjem Pier Giorgia Morandija, šefa dirigenta Opere HNK-a u Zagrebu, oživjeti svaki detalj Verdijeve glazbene genijalnosti, a publika je već imala priliku upoznati ovaj autorski tim kroz iznimno uspješnu izvedbu La Bohème u svibnju 2024. godine.
Smještena u mitski i povijesni ambijent starog Egipta, Aida je praizvedena 1871. godine u Kairu i od tada ne prestaje fascinirati svojim monumentalnim zborskim prizorima, raskošnom glazbom i dramatičnom složenošću, dok se iza tih grandioznih scena otkriva duboko intimna priča o ljubavi, dužnosti, osobnoj žrtvi i identitetu, koju Verdi oblikuje s iznimnom emocionalnom snagom i glazbenom sugestivnošću.
U središtu radnje nalazi se tragična ljubavna priča između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa, a uloge tumače Kristina Kolar i Julija Vasiljeva, odnosno Stefano La Colla, Tomislav Mužek, Stjepan Franetović te Damir Klačar (studijski), dok se u ulozi Amneris izmjenjuju Sofija Petrović i Emilia Rukavina, a egipatskog kralja interpretiraju Mate Akrap i Toni Nežić, Ramfisa Luciano Batinić i Ivica Čikeš, dok uloga Amonasre pripada Ljubomiru Puškariću i Badralu Chuluunbaataru, a ostale uloge, poput Glasnika i Svećenica, tumače Ivo Gamulin, Lovre Gujinović, Josip Švagelj, Josipa Lončar i Hana Ilčić, pri čemu se izvedbi pridružuje i ansambl Baleta HNK-a u Zagrebu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Iznimno zanimanje publike potvrđuje i činjenica da su sve izvedbe Aide u ovoj sezoni rasprodane tjednima prije premijere, što dodatno svjedoči o tome koliko hrvatska publika prepoznaje i cijeni velike klasike opernog repertoara, dok se posebno ističe gala izvedba 5. ožujka, u kojoj u ulozi Radamesa nastupa Stefano La Colla, jedan od vodećih talijanskih tenora današnjice i redoviti gost najprestižnijih opernih kuća svijeta, među kojima se nalaze Teatro alla Scala u Milanu, Wiener Staatsoper, Royal Opera House u Londonu, Bavarska državna opera u Münchenu, Deutsche Oper Berlin, Opera Chicago i Sydney Opera House.
Za sve one koji premijeru neće moći pratiti uživo, snimka gala izvedbe sa Stefanom La Collom bit će dostupna od travnja na europskoj platformi OperaVision, čime će ova zagrebačka produkcija dosegnuti široku međunarodnu publiku i potvrditi status HNK-a u Zagrebu kao institucije sposobne sudjelovati u velikim europskim projektima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Govoreći o novoj produkciji, ravnateljica Opere HNK-a u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ističe kako je Aida jedan od trijumfalnih naslova opernog repertoara, djelo koje publika iznova traži i voli, ali koje ujedno postavlja najviše umjetničke i izvedbene standarde, te naglašava kako ova produkcija potvrđuje snagu zagrebačke Opere, njezinu sposobnost ravnopravnog sudjelovanja u velikim europskim koprodukcijama te važnost njegovanja klasičnih naslova kroz suvremeno promišljene, ali umjetnički vjerne interpretacije.
Nova Aida HNK-a u Zagrebu stoga donosi Verdijevo remek-djelo u punom sjaju, ne samo kao veliki europski projekt i snažan umjetnički događaj, nego i kao operni spektakl koji naglašava visoku međunarodnu poziciju zagrebačke Opere i potvrđuje njezin status kao relevantnog sudionika u svjetskoj opernoj sceni.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi s puninom značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka početkom travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon dugih trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
U vremenu u kojem se ljepota sve češće mjeri filtrima, prolaznim trendovima i površnim dojmovima, splitski bend RØLØ odlučio je učiniti suprotno – stati, ogoliti emociju i kroz glazbu progovoriti o onome što ostaje kada se sve vanjsko polako počne topiti. Njihov novi singl Melasa nije tek još jedna ljubavna pjesma, već slojevita, gotovo melankolična refleksija o prolaznosti fizičkog, o nesavršenostima koje nas čine stvarnima i o tihoj hrabrosti potrebnoj da ih prihvatimo.
