Nakon što je argentinska umjetnica Marina Otero svojom predstavom „F**k me“ do posljednjeg mjesta ispunila gledalište Zagrebačkog kazališta mladih izazvavši nevjerojatne reakcije publike i kritike, Milo Rau je u subotu nadmašio sva očekivanja predstavom Medejina djeca. Nova predstava umjetnika kojeg je zagrebačka kazališna publika, zahvaljujući gostovanjima njegovih predstava na ranijim izdanjima FSK, kao i razgovoru s redateljem u posljednjoj sezoni Filozofskog teatra u HNK, s velikim nestrpljenjem dočekala, ispraćena je ovacijama od deset minuta. Do ulaznica je bilo gotovo nemoguće doći, a sjedilo se i po stepenicama gledališta, što najbolje svjedoči o nužnosti ovakve manifestacije u Zagrebu, kao i relevantnosti Festivala svjetskog kazališta u europskim okvirima.
Sutra nam 21. Festival svjetskog kazališta donosi još jednu europsku kazališnu senzaciju, predstavu Solo slovenske umjetnice Nine Rajić Kranjac. Jedan od najzapaženijih i najbriljantnijih recentnih radova u slovenskom teatru očekuje nas u GDK Gavella. Riječ je o projektu u kojem se redateljica i glumci sreću kroz improvizaciju, ali i pokušaju redateljice da u središte stavi i prouči samu sebe pretvarajući se u subjekt problema i njegov katalizator. Polazeći od pitanja što to znači biti sam, „Solo“ otvara teme čemu kazalište, čime se ono bavi, i kako promijeniti način razmišljanja o njemu. Vođena idejom vlastitog distanciranja od kazališta, redateljica je s glumcima zamijenila uloge, glumci režiraju, a redateljica glumi. Ipak, u procesu, kod umjetnice se počela se pojavljivati još veća želja za kazalištem. Okružila se bliskim umjetnicima, kako bi zajedno preispitali kazalište i definirali svoje stvaralačke prioritete.
Nina Rajić Kranjac: SOLO Zamisel, zasnova in izvedba: Nina Rajić Kranjac, Nataša Keser, Benjamin Krnetić, Minca Lorenci, Marko Mandić
„Nastup na Festivalu svjetskog kazališta za mene je velika čast, radost i izazov. Predstava, ili bolje reći performans, nastala je u doba korone, kao svojevrsno kolektivno putovanje, preispitivanjem svojih uloga u kazalištu: u kojoj su mjeri predodređene i mogu li se mijenjati. Zapitali smo se kako i što stvarati, ima li kazalište danas smisla i gdje je, istražujući samu kazališnu formu, kao i neka intimna profesionalna i egzistencijalna pitanja. Ako se kazalištem svijet ne može mijenjati, kako nam kao medij može pomoći da ga bolje razumijemo.“ – izjavila je Nina Rajić Kranjac.
Kritičar Primož Jesenko napisao je da Solo „bijesan, ali ne očajan krik generacije koja odbacuje protokole sistema čiji bi trebala postati dio. To objašnjava sve psovke, bijesno odbacivanje i negiranje eminentnih imena lokalne i internacionalne scene, uključujući Petera Steina. Protagonisti jednostavno gube živce i prekidaju s ljubaznim zadržavanjem teatra prethodnog stoljeća jer žele ići naprijed. Kao generacija “potomaka”, nisu naslijedili ništa konkretno osim sjene divova teatra, a ta sjena im stoji na putu. Svijet se uronio u oblik povampirenog kapitalizma koji tolerira teatar autonomnog mišljenja kao dekorativni privjesak. Zato Solo ne štedi ništa, kao višeslojna četverosatna predstava koja ne postavlja ni vremenska ograničenja sama sebi, već dopušta da vlada intuicija. Napetost se održava jer je pripovijedanje perpetuirano naizgled beskrajnim improvizacijskim instinktom, što je sinonim za kolektivno samopouzdanje i izvanredan duh izvedbe. […] Ovo nije mladost čiji je bijes samo poziranje, bez razloga, već su oni grupa koja usavršava vještinu potiskivanja neke vrste gotovo ontološkog bijesa.“
Nastavite čitati nakon oglasa
Nina Rajić Kranjac privukla je pažnju javnosti još kao studentica. Njena prva profesionalna predstava Govor ptica (Glej, 2015.) donijela joj je nagradu za najbolju mladu redateljicu na MESS-u. Godine 2017. je magistrirala kazališnu režiju pod mentorskim vodstvom Tomija Janežiča, s kojim je radila kao asistent režije na nekoliko predstava. Režirala je u većini slovenskih institucionalnih kazališta, a njene predstave su uvrštene u programe vodećih slovenskih festivala na kojima su često i nagrađivane. Uz predstavu Solo, izdvajaju se njezini Požari prema tekstu Wajdija Mouawada, Mrakijada i Anđeli u Americi.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
