Premijerna „Venezuela“ u Rijeci: Večer kad je ples progovorio jezikom emocije
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
Naharin, jedan od najutjecajnijih suvremenih koreografa, ponovno je dokazao zašto njegovo ime stoji uz bok najvećim reformatorima plesnog jezika. New York Times „Venezuelu“ je nazvao „vlastitim svijetom i odrazom jednog još većeg“, a sinoć je i Rijeka, bez sumnje, zavirila u taj kompleksni, senzibilan i duboko emocionalan univerzum.
„Venezuela“ je dvodijelna predstava koja koristi istu koreografsku strukturu, ali je postavlja u sasvim različite kontekste – jednom uz meditativne gregorijanske korale, drugi put uz eksplozivnu snagu benda Rage Against the Machine. Kontrast koji se na papiru čini gotovo provokativnim, na pozornici se pretvara u precizno dirigiranu napetost između tišine i bunta, meditacije i tijela u usponu, svjetla i sjene.
Baletni ansambl riječkog HNK, predvođen zavidno snažnom postavom – Sephorom Ferrillo, Yurikom Kimurom, Ksenijom Krutovom, Sonjom Milovanov, Laurom Orlić, Teom Rušin, Alessiom Tacchini, Isabelle Zabot, Martom Kanazir, Jodyjem Betom, Leonardom Celom, Giovannijem Liveranijem, Giorgiom Otrantom, Federicom Rubisseom, Alijem Tabbouchom, Samueleom Tacconeom, Alessiom Alfonsijem i Simonom Boleyjem – donio je izvedbu koja je bila mnogo više nego samo tehnički precizna. Bila je to izvedba puna supstancije, impulsa, unutarnjeg sagorijevanja.
Njihova tijela bila su ispružena poput živih linija emocije, savršeno ukorak s Naharinovom filozofijom plesa kao istraživanja prostora između impulsa i namjere. Posebno dojmljiva bila je transformacija između dva dijela – isti pokret, a potpuno drugačiji svijet. Gledatelji su mogli osjetiti kako ples može biti dijalog, pitanje i odgovor, sjećanje i budućnost.
Publika je to prepoznala bez oklijevanja. Stajaće ovacije, uzdasi oduševljenja i dugi aplauz bili su dokaz da je riječki baletni ansambl još jednom potvrdio svoju ambiciju i snagu. „Venezuela“ nije bila samo predstava – bila je to večer koja je dokazala da ples može biti jednako intelektualan koliko i intuitivan, jednako snažan u šutnji koliko i u eksploziji energije.
Rijeka je sinoć gledala ples u njegovoj najčišćoj, najhrabrijoj formi. A „Venezuela“? Ona je postala iskustvo koje će se još dugo prepričavati – i osjećati.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
Tatjana Dragović već godinama ima prilično prepoznatljiv pristup ljepoti. Voli pomno odabranu njegu, clean formule, dobre aktivne sastojke i proizvode iza kojih postoji jasna ideja. Sada znamo i koji joj se parfem u posljednje vrijeme posebno uvukao pod kožu. Na Instagramu je objavila fotografiju bočice Ode Ona Teapot Sonder uz kratko i sasvim nedvosmisleno: „My new favorite“.
Izabel Kovačić upravo je prošetala jedan od onih jeans outfita koji bez puno kompliciranja izgledaju odlično od glave do pete. Supruga hrvatskog nogometnog reprezentativca Matea Kovačića za gradski je izlazak odabrala traper odijelo u tamnijoj nijansi plave, a cijelu kombinaciju svela na nekoliko dobro odabranih komada.
Dugi nokti odavno nisu rezervirani samo za posebne prilike. Almond, square, coffin ili neka druga omiljena forma mogu bez problema postati dio svakodnevnog looka, baš kao frizura, makeup ili nakit.
Čipka se ove sezone ponovno uvukla u ljetne kombinacije, a prihvatila ju je i Anita Dujić Broadfoot, koja je za šetnju sunčanom Málagom odabrala crnu haljinu jednostavne, izdužene siluete. Riječ je o modelu koji na prvi pogled djeluje vrlo pročišćeno, ali upravo bijeli čipkasti detalji mijenjaju cijeli dojam i daju mu nježniji, pomalo romantičan karakter.
