Premijera predstave Mala povijest nejednakosti redatelja Miloša Lolića u Zagrebačkom kazalištu mladih
U zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka 2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivima grafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.
U Zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivimagrafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.
O čemu se radi u predstavi Mala povijest nejednakosti?
Radnja prati Gillesa, Europljanina, bijelaca i rentijera, iznimno uznemirenog viješću da će francuski parlament izglasati zakon o porezu na dohodak, koji će bogatije pojedince oporezivati više no ostalo stanovništvo. Hoće li progresivni porez uzdrmati Gillesovu poziciju „vladara svijeta“? Može li, uostalom, porez utjecati na pravedniju preraspodjelu bogatstva? Je li moguće nadići kolonijalnu prošlost upisanu u same temelje klasnih razlika u Europi? Kako su nedavne mjere štednje u eurozoni dodatno produbile jaz između različitih društvenih skupina?
Mala povijest nejednakosti, novi projekt redatelja Miloša Lolića, pruža nam kaleidoskopski pregled sudbina osam generacija jedne privilegirane obitelji. Nastala prema motivima grafičkog romana Kapital i ideologija, ova predstava nastoji mapirati ključne događaje koji su definirali politički, ekonomski i intimni odnos prema ideji vlasništva, usput bivajući neobveznom sagom o odsutnosti grižnje savjesti.
U predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Iva Kraljević, Danijel Ljuboja, Milica Manojlović, Frano Mašković, Mia Melcher, Tina Orlandini, Ivan Pašalić, Barbara Prpić, Anđela Ramljak, Mateo Videk, Vedran Živolić, Rok Juričić, Nancy Abdel Sakhi i Valentine Olanrewaju Okoli.
Tko je redatelj Miloš Lolić, koji prvi put režira u Hrvatskoj
Miloš Lolić – prvi put režira u Hrvatskoj, a u Zagrebačkom kazalištu mladih postavit će premijerno Malu povijest nejednakosti, po motivima grafičkog romana Claire Alet & Benjamin Adam: KAPITAL & IDEOLOGIJA.
Lolić je istaknuti srpski kazališni redatelj, rođen 1979. u Beogradu. Studirao je kazališnu i radio-režiju na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, a karijeru je započeo 2002. režirajući na različitim pozornicama u Srbiji, te se afirmirao i u europskom kazališnom prostoru, uključujući Austriju, Njemačku, Švicarsku i Sloveniju.
Rad mu je obilježen značajnim priznanjima. Godine 2009. osvojio je BITEF nagradu za režiju predstave Sanjari Roberta Musila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Njegova beogradska produkcija Bog je DJ Falka Richtera 2011. pozvana je na značajni festival Radikal Jung u Münchenu. Lolić je 2012. dobio i prestižnu Nestroy nagradu kao najbolji novi redatelj za režiju predstave Magic Afternoon Wolfganga Bauera, Volkstheater, Beč.
Godine 2023. nagrađen je Sterijinom nagradom i nagradom Bojan Stupica za režiju predstave Yankee Rose Slobodana Obradovića u Beogradskom dramskom pozorištu.
U karijeri je režirao brojne zapažene predstave na renomiranim europskim scenama: Volkstheater München „Krvava svadba“ Federika Garsije Lorke i „Roberto Zucco“ Bernara-Marija Koltesa; njegov prvi rad u Maxim Gorki Theater u Berlinu bila je dokufikcionalna stereo-drama „The Night of Gavrilo Princip“, prikazana 2014. u okviru festivala Europe 14|14, zatim u istom kazalištu režira predstavu „Mania“ po Euripidovim „Bakhama“; u bečkom Burgtheateru režira „Party Time“ Harolda Pintera; u Volkstheateru u Beču „Prve dame“ Wernera Schwaba i „Rechnitz“ Elfriede Jelinek, te mjuzikl „Lazarus“ Davida Bowiea; „Hinkemann“ Ernsta Tollera u koprodukciji Düsseldorfer Schauspielhausa i Salzburger Festspiela; „Kvartet“ Heinera Müllera u Schauspiel Frankfurt; a u Theateru Basel „Idomenej“ Rolanda Schimmelpfenniga i „Lizistrata, drugi dio“ Sibylle Berg; itd.
Danas je Miloš Lolić priznat kao jedan od vodećih redatelja svoje generacije, s karijerom koja spaja jugoslavensko kazališno naslijeđe s europskim umjetničkim tendencijama. Lolićev rad karakterizira duboko promišljanje, hrabri redateljski postupci i sposobnost da kroz kazalište postavi važna društvena i egzistencijalna pitanja, čime značajno obogaćuje suvremenu kazališnu scenu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Kim Kardashian započela je suradnju s Lawom Roachem, jednim od najpoznatijih celebrity stilista današnjice, a njihov prvi zajednički projekt predstavljen je 19. rujna 2026. na svečanom otvorenju Lucas Museum of Narrative Art u Los Angelesu. Vijest o suradnji nije objavljena kroz službeno priopćenje, intervju ili unaprijed pripremljenu kampanju, nego ju je potvrdio sam Roach nakon što su fotografije Kardashian s događaja počele kružiti medijima i društvenim mrežama. Roach je na platformi X podijelio snimku njezina izdanja i uz nju kratko napisao „New client“, čime je potvrdio da Kardashian ulazi među njegove klijentice.
Irma Dragičević ovih je dana ponovno privukla pažnju pratitelja, ovoga puta novim setom fotografija sa svog vjenčanja s opernim pjevačem Leonom Košavićem. Nakon što je neposredno poslije svadbe objavila tek poneki kadar, sada je pokazala više detalja s proslave održane 4. rujna na imanju obitelji Korak u Jastrebarskom, gdje je par nakon osam godina veze izgovorio sudbonosno „da“.
U trenutku kada su se posljedice Macklemoreova nastupa proširile izvan MetLife Stadiuma, priča je prestala biti samo rasprava o političkim porukama jednog izvođača. U njezino središte ušli su vlasnici stadiona, promoteri i poslovna struktura koja omogućuje održavanje velikih američkih turneja. Upravo je na toj razini nastao problem koji Ed Sheeran više nije mogao riješiti jednostavnom odlukom o tome tko će nastupati prije njega. Nekoliko budućih koncertnih lokacija odbilo je prihvatiti Macklemorea u programu, a organizatori su se suočili s mogućnošću da zbog jednog predizvođača izgube stadione potrebne za nastavak američkog dijela Loop Toura.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
