Zašto je zagrebački Orašar Rudolfa Nurejeva najpoželjniji blagdanski spektakl godine? Rasprodan u jednom danu, vraća čaroliju na koju smo čekali desetljećima
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada gledali na domaćoj sceni.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 21. studenoga premijerno predstavlja produkciju Orašara prema kultnoj verziji Rudolfa Nurejeva, koreografa čije se interpretacije izvode na najvećim svjetskim pozornicama, od pariške Opere do milanske Scale. Ovo nije samo još jedan Orašar – ovo je baletna priča koja vraća tradiciji njezin glamur, eleganciju i tehničku bravuru, kakvu publika rijetko ima priliku gledati uživo.
Nurejevljeva verzija, nastala prema adaptaciji Alexandra Dumasa, uz potpis Petipae i Ivanova te bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog, vodi nas dublje u poznatu priču o Klari i njezinom drvenom lutku koji oživljava. No ovdje se nije riječ samo o bajci – ovo je balet o transformaciji, prelijevanju stvarnosti u svijet sna, trenutku kada obična večer postaje čarobna, a djetinjstvo dobiva nove boje.
Created by PhotoWatermark Professional
Ravnatelj Baleta HNK-a, Massimiliano Volpini, naglašava koliko je produkcija zahtjevna – i grandiozna. U njoj sudjeluje velik ansambl baletnih umjetnika, a tehnička preciznost koju zahtijeva Nurejevljev rukopis izazov je i za najiskusnije plesače. Ipak, upravo u tom izazovu leži ljepota: ansambl diše kao jedno, gradi priču koja na pozornici izgleda istodobno monumentalno i krhko, intimno i spektakularno.
Hrvatska publika Orašara poznaje desetljećima – od prve zagrebačke izvedbe 1931. pa sve do brojnih verzija koje su slijedile. No ova nova interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji, onoj klasičnoj, blistavoj estetici koja podsjeća na neke stare, ali bezvremenske trenutke i istovremeno predstavlja tehnički iskorak ansambla, čineći Orašara ne samo nostalgičnim, nego i uzbudljivo suvremenim.
Da publika to prepoznaje, govori i činjenica da su sve izvedbe – njih čak 21 – rasprodane u jednom danu. U trenu. U dahu. U onom istom naletu oduševljenja koji Orašara svake godine pretvori u najpoželjniju blagdansku predstavu u gradu.
U želji da čarolija bude dostupna svima, HNK već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske. Tako će 23. prosinca čitav grad – u jednom od najromantičnijih predbožićnih trenutaka – moći zajedno disati uz Čajkovskog, gledati Klaru i Princa kako plešu kroz snijeg, i nakratko se prepustiti svijetu u kojem se sve doista može dogoditi.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Pierpaolo Piccioli napušta mjesto kreativnog direktora Balenciage nakon manje od šesnaest mjeseci, što je francuska modna kuća službeno potvrdila 5. studenoga 2026. godine. Luksuzna grupacija Kering, vlasnik brenda, zahvalila je talijanskom dizajneru na njegovu radu i najavila predstavljanje novog kreativnog smjera, ali nije objavila razloge prekida suradnje. Odlazak dolazi nakon višemjesečnih nagađanja o nezadovoljstvu uprave poslovnim rezultatima, posebno u segmentu muške mode, te organizacijskih promjena koje provodi novi izvršni direktor Keringa Luca de Meo.
