Zašto je zagrebački Orašar Rudolfa Nurejeva najpoželjniji blagdanski spektakl godine? Rasprodan u jednom danu, vraća čaroliju na koju smo čekali desetljećima
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada gledali na domaćoj sceni.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 21. studenoga premijerno predstavlja produkciju Orašara prema kultnoj verziji Rudolfa Nurejeva, koreografa čije se interpretacije izvode na najvećim svjetskim pozornicama, od pariške Opere do milanske Scale. Ovo nije samo još jedan Orašar – ovo je baletna priča koja vraća tradiciji njezin glamur, eleganciju i tehničku bravuru, kakvu publika rijetko ima priliku gledati uživo.
Nurejevljeva verzija, nastala prema adaptaciji Alexandra Dumasa, uz potpis Petipae i Ivanova te bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog, vodi nas dublje u poznatu priču o Klari i njezinom drvenom lutku koji oživljava. No ovdje se nije riječ samo o bajci – ovo je balet o transformaciji, prelijevanju stvarnosti u svijet sna, trenutku kada obična večer postaje čarobna, a djetinjstvo dobiva nove boje.
Created by PhotoWatermark Professional
Ravnatelj Baleta HNK-a, Massimiliano Volpini, naglašava koliko je produkcija zahtjevna – i grandiozna. U njoj sudjeluje velik ansambl baletnih umjetnika, a tehnička preciznost koju zahtijeva Nurejevljev rukopis izazov je i za najiskusnije plesače. Ipak, upravo u tom izazovu leži ljepota: ansambl diše kao jedno, gradi priču koja na pozornici izgleda istodobno monumentalno i krhko, intimno i spektakularno.
Hrvatska publika Orašara poznaje desetljećima – od prve zagrebačke izvedbe 1931. pa sve do brojnih verzija koje su slijedile. No ova nova interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji, onoj klasičnoj, blistavoj estetici koja podsjeća na neke stare, ali bezvremenske trenutke i istovremeno predstavlja tehnički iskorak ansambla, čineći Orašara ne samo nostalgičnim, nego i uzbudljivo suvremenim.
Da publika to prepoznaje, govori i činjenica da su sve izvedbe – njih čak 21 – rasprodane u jednom danu. U trenu. U dahu. U onom istom naletu oduševljenja koji Orašara svake godine pretvori u najpoželjniju blagdansku predstavu u gradu.
U želji da čarolija bude dostupna svima, HNK već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske. Tako će 23. prosinca čitav grad – u jednom od najromantičnijih predbožićnih trenutaka – moći zajedno disati uz Čajkovskog, gledati Klaru i Princa kako plešu kroz snijeg, i nakratko se prepustiti svijetu u kojem se sve doista može dogoditi.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Zahvaljujući poslu kojim se bavim imao sam priliku obići dobar dio Europe, a posljednjih gotovo 18 godina proveo sam na mjestu glavnog urednika. I da stvar bude pomalo smiješna, koliko znam, jedini sam muški lifestyle glavni urednik u Hrvatskoj. U tih 18 godina promijenilo se gotovo sve. Način na koji radimo, mjesta s kojih radimo, uređaji koje svakodnevno koristimo, pa na kraju i moje vlastite navike.
Do sredine rujna 2026. Ed Sheeran više nije mogao ostati samo osoba čije se ime nalazi na vrhu plakata turneje oko koje se vodi tuđi spor. Kontroverza koja se nekoliko dana razvijala oko drugih izvođača postupno se koncentrirala na njega, njegove odluke i njegovu javnu šutnju. Pitanje više nije bilo samo zašto je jedan izvođač prestao biti dio Loop Toura niti zašto su se drugi glazbenici nakon toga povukli. Sve veći dio rasprave odnosio se na to što će napraviti čovjek čija turneja nosi njegovo ime i koji je imao dovoljno komercijalne snage da njegov odgovor dobije jednaku pozornost kao i događaj koji je cijelu situaciju pokrenuo.
Pitanje može li muškarac nositi Chanel Coco Mademoiselle Crush Absolu zapravo je zanimljivije od jednostavnog odgovora da parfemi nemaju spol. Crush Absolu pripada liniji Coco Mademoiselle, koju Chanel desetljećima razvija i reklamira kao žensku parfemsku liniju, pa će ga većina kupaca i dalje pronaći među ženskim parfemima. To ipak ne znači da će sama kompozicija na koži nužno djelovati izrazito ženstveno. Kod ovog parfema granica je manje jasna nego što sugeriraju ime, bočica i marketinško pozicioniranje.
Ponekad je dovoljna samo jedna promjena oblika da potpuno drukčije doživite svoje ruke. Godinama možete nositi kratki square jer ste na njega navikli, uvijek birati almond jer volite izduženu liniju ili jednostavno na svakom terminu pokazati istu fotografiju.
