Kako zagrebački balet ponovno preobražava klasiku i što to znači za suvremenu scenu?
Baletna predstava Žar ptica/Petruška, izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, osvojila je Nagradu Tito Strozzi za sezonu 2024./2025., potvrđujući kako se suvremeni zagrebački balet ne boji reinterpretacije klasika, nego traži nove oblike izraza kroz glazbu, pokret i vizualnu estetiku. Premijera izvedena sredinom studenoga 2024. pokazala je koliko je spoj koreografskog umijeća Maše Kolar i Edwarda Cluga, uz raskoš Stravinskijeve glazbe, sposoban prenijeti mitske i emotivne slojeve na publiku koja prati suvremenu baletnu scenu u Hrvatskoj.
U srcu predstave leži pažljivo promišljen dijalog između glazbenog teksta Igora Stravinskoga i vizualnog jezika scene, koji omogućuje gledatelju da doživi i Žar pticu i Petrušku u njihovoj kompleksnosti i snazi. Svaka kretnja plesača, svaki detalj scenografije Marka Japelja i kostima Lea Kulaša, prožet je stilskim i emotivnim smislenim narativom, a orkestar pod dirigentskim ravnanjem Valentina Egela stvara glazbeni okvir u kojem se savršeno prepliću ritam, dramatika i poetična sugestivnost. Čitatelji koji pretražuju frazu Zagrebački balet Žar ptica Petruška pronaći će ovu predstavu kao jedan od ključnih primjera suvremene interpretacije klasične glazbe i baletnog izraza.
Umjetnički izazov koji spaja prošlost i sadašnjost
Balet Žar ptica/Petruška svojom izvedbom pokazuje kako suvremena interpretacija klasike zahtijeva ne samo tehničku preciznost, nego i sposobnost plesača i koreografa da u ritmu i pokretu prenesu emocionalnu i simboličku težinu djela, a u isto vrijeme dopuste publici da osjeti njezinu univerzalnu naraciju. Kolar i Clug unose svoj specifičan senzibilitet u poznate baletne priče, stvarajući prostor u kojem se moderni baletni vokabular susreće s bogatom glazbenom tradicijom, a publika, prateći izvedbu, dobiva priliku promatrati kako suvremeni Zagrebački balet Žar ptica Petruška oblikuje novu dimenziju kazališnog doživljaja. Svestrana i emotivno angažirana izvedba, u kojoj se prošlost i sadašnjost prepliću, potvrđuje važnost praćenja i razumijevanja domaće baletne scene, ali i šireg konteksta suvremenih umjetničkih interpretacija.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
