Mostovi koji šapuću: Bojan Gagić otkriva nevidljivi koncert Save koji se može čuti samo srcem
Koliko često dok prelazimo most zastanemo i poslušamo – ne promet, ne buku grada, nego ono što se skriva ispod? Zvuk rijeke, vibracije metala, šum vjetra između konstrukcija… Upravo te nevidljive slojeve svakodnevice u svom novom projektu Tri mosta otkriva multimedijalni umjetnik Bojan Gagić, poznat po svojim istraživanjima granice između zvuka, svjetla i poezije.
Njegov najnoviji projekt nije tek koncert – to je iskustvo. Projekt Tri mosta povezuje zvuk i sliku zagrebačkih mostova – Jadranskog, Savskog i Željezničkog – u audiovizualnu kompoziciju koja publiku vodi kroz nevidljivi svijet rijeke Save. Gagić je tijekom 2024. godine bilježio zvukove mostova i same rijeke: hidrofonom je pratio njezin protok, geofonom otkrivao vibracije konstrukcija, a indukcijskim mikrofonom hvatao elektromagnetske anomalije koje inače nikada ne bismo mogli čuti.
Rezultat je šestokanalni live set u kojem prostorni raspored zvuka prati samu geografiju mostova – publika doslovno „čuje“ kako mostovi razgovaraju. Svaki ima svoj glas, ritam, karakter. Paralelno s time, video projekcije prikazuju snimke obale, atmosfere, prolaznosti trenutka – onog urbanog života koji svakodnevno prolazi pokraj nas, neopažen.
„Htio sam stvoriti prostor u kojem rijeka postaje partitura, a grad koncertna dvorana“, kaže Gagić, koji već desetljećima istražuje suodnos prirode i tehnologije. Njegov rad balansira između eksperimenta i emocije, između zvučne znanosti i čiste poezije.
Premijera projekta Tri mosta održat će se 9. listopada u 20 sati u Pogonu Jedinstvo, a ulaz je slobodan. Idealna prilika da na trenutak utišate svakodnevni šum i čujete ono što grad šapuće.
Bojan Gagić, dobitnik brojnih nagrada i autor projekata koji pomiču granice percepcije, i ovim radom potvrđuje svoj status jednog od najintrigantnijih umjetnika suvremene hrvatske scene. Njegov opus proteže se od kazališta i filma do multimedijalnih instalacija i poezije, a svaki projekt otkriva novu dimenziju stvarnosti – onu koju osjećamo, ali rijetko primijetimo.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Ulazak u novu godinu Elemental obilježava objavom novog singla „Bit ću dobro“, trećeg po redu s nadolazećeg albuma „Dobra djeca“, čije je objavljivanje najavljeno za uskoro. Pjesma donosi snažnu poruku o iskrenosti, ranjivosti i osobnim odlukama koje često donosimo tiho, sami sa sobom.
Zvijezda serije Kumovi i njezin suprug, glumac Konstantin Haag, radosnu vijest o prinovi otkrili su emotivnom objavom na Instagramu na samom kraju 2025. godine
