Na izmaku svitanja: Izložba koja otvara tišinu između identiteta i nasljeđa
U središtu Zagreba, u prostoru Etnografskog muzeja koji čuva slojeve povijesti, 22. listopada otvara se međunarodna izložba Na izmaku svitanja, kustosa kolektiva WHW i Ane Kovačić. Ova izložba, okupljajući petnaest umjetnika iz različitih dijelova svijeta, oblikuje prostor susreta između osobnog i kolektivnog, stvarnog i simboličkog, istražujući identitet kao krhku tvar koja se neprestano mijenja pod pritiscima povijesti, politike i sjećanja. Smještena unutar institucije čije su zbirke same po sebi svjedočanstvo kolonijalnih odnosa, izložba postaje prostor preispitivanja — onaj u kojem umjetnost otvara pitanja o pripadanju, nasljeđu i solidarnosti, a ne nudi lake odgovore.
Naziv Na izmaku svitanja preuzet je iz poeme Bilježnica povratka u zavičaj Aiméa Césairea, jednog od najvažnijih tekstova pokreta Négritude koji je oblikovao poimanje crnog identiteta i borbe protiv kolonijalizma. Upravo ta Césaireova poetska snaga, istodobno gnjevna i nježna, provlači se kroz cijelu izložbu kao nevidljiva matrica. Umjetnici koji sudjeluju – od Nolana Oswalda Dennisa i Belinde Kazeem-Kaminski do Glorije Lizde i Albana Muje – svaki na svoj način prate tragove prošlih trauma i sadašnjih nelagoda, stvarajući djela koja od promatrača traže tišinu, vrijeme i prisutnost.
Kroz Na izmaku svitanja, pojam identiteta prestaje biti čvrsta definicija i pretvara se u proces — u stalno preplitanje osobnog iskustva i kolektivnog sjećanja. Skulpture od zemlje Nolana Oswalda Dennisa nastale su u suradnji sa zaposlenicima muzeja, čime autor doslovno ugrađuje rad u tkivo institucije, dok Sharon Hayes u svom zvučnom radu oblikuje prostor u kojem se privatni ton ljubavnog pisma stapa s javnim pozivom na otpor. Svaki rad donosi novi pogled na to kako je identitet istodobno i ono što baštinimo i ono što svakodnevno nanovo stvaramo.
Etnografski muzej, u ovom kontekstu, postaje više od mjesta izlaganja. On postaje živo polje u kojem se povijest i sadašnjost ogledaju jedna u drugoj. Izložba Na izmaku svitanja time ne samo da progovara o kolonijalnom nasljeđu, nego i preobražava sam prostor muzeja, pretvarajući ga u mjesto dijaloga i odgovornosti.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Ulazak u novu godinu Elemental obilježava objavom novog singla „Bit ću dobro“, trećeg po redu s nadolazećeg albuma „Dobra djeca“, čije je objavljivanje najavljeno za uskoro. Pjesma donosi snažnu poruku o iskrenosti, ranjivosti i osobnim odlukama koje često donosimo tiho, sami sa sobom.
Zvijezda serije Kumovi i njezin suprug, glumac Konstantin Haag, radosnu vijest o prinovi otkrili su emotivnom objavom na Instagramu na samom kraju 2025. godine
