Što se dogodi kad granice prestanu postojati? Odgovor stiže iz zagrebačke galerije
U prostoru zagrebačke Galerije Miroslav Kraljević ovih se dana otvara izložba koja ne traži da je razumijemo, nego da je osjetimo. Pokret, ostanak, povratak naziv je nove izložbe WHW Akademije, koja propituje ono što se rijetko izgovara – gdje počinje, a gdje prestaje sloboda kretanja, pripadanja i povratka. Dvanaest umjetnika i umjetnica iz različitih dijelova svijeta u svojim su radovima otvorili prostor između granice i doma, između tijela koje luta i pogleda koji ostaje.
Ova izložba nije samo umjetnički događaj, nego i svojevrsni dokument vremena u kojem su migracije, nevidljive linije razdvajanja i stalna potraga za utočištem postale dio svakodnevice. Kroz osobne priče, poeziju i vizualni jezik, autori istražuju kako se granice proizvode, kako se održavaju i što se događa kad ih odlučimo prijeći – makar u mislima.
Pokret, ostanak, povratak kao poziv na promjenu
Pojam graničnih režima koji čini središnji motiv izložbe ne odnosi se samo na političke granice, nego i na one koje svakodnevno postavljamo unutar sebe i drugih. U kustoskoj koncepciji WHW kolektiva i Ane Kovačić, izložba Pokret, ostanak, povratak postaje poziv na promišljanje o tome što znači imati pravo na prostor, na dom i na izbor. Umjetnici su inspiraciju pronašli u zajedničkom putovanju u Bihać, gradu na čijim se rubovima granice najglasnije osjete, ali i najčešće prelaze – tiho, uporno i ljudski.
Kroz instalacije, video radove i tekstualne intervencije, izložba poziva posjetitelje da zakorače u zone koje nisu ni s ove ni s one strane, nego između. U tom prostoru, granica prestaje biti crta, a postaje proces – neprestano kretanje između pripadanja i slobode.
U vremenu kada se svijet sve više zatvara, izložba Pokret, ostanak, povratak otvara mogućnost drukčijeg pogleda. Onog koji u granici ne vidi prepreku, nego prostor u kojem nastaju nova značenja.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Ulazak u novu godinu Elemental obilježava objavom novog singla „Bit ću dobro“, trećeg po redu s nadolazećeg albuma „Dobra djeca“, čije je objavljivanje najavljeno za uskoro. Pjesma donosi snažnu poruku o iskrenosti, ranjivosti i osobnim odlukama koje često donosimo tiho, sami sa sobom.
Zvijezda serije Kumovi i njezin suprug, glumac Konstantin Haag, radosnu vijest o prinovi otkrili su emotivnom objavom na Instagramu na samom kraju 2025. godine
