Ažurirano April 24, 2026
U nedjelju počinje 22. ZagrebDox: 112 filmova, snažan industrijski program, ali i bogat diskurzivni sadržaj
U nedjelju počinje 22. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, koje će se do 26. travnja održavati u Kaptol Boutique kinima. Ovogodišnje izdanje donosi ukupno 112 dokumentarnih filmova raspoređenih u 16 programskih cjelina. Uz bogat filmski program, festival i ove godine razvija snažnu industrijsku i edukativnu komponentu kroz programe ZagrebDox Pro i DoXXL, koji dodatno jačaju međunarodnu suradnju, profesionalne mreže i vidljivost projekata u razvoju.
17 travnja 2026
Beč dobiva jedinstvenu svjetlosnu instalaciju AWAKE: Jedna noć koja pretvara MuseumsQuartier u prostor zajedničkog bdjenja i refleksije
UNIQA SEE FUTURE Zaklada, u suradnji s institucijom MuseumsQuartier i organizacijom Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, predstavlja jedinstveni umjetnički projekt AWAKE renomirane umjetnice Šejle Kamerić, koji će se održati kao jednovečernja javna svjetlosna instalacija u srcu Beča, u subotu, 25. travnja 2026. godine, u vremenskom okviru od 17 do 24 sata, uz kontinuiranu otvorenost prostora tijekom cijele večeri.
16 travnja 2026
Nenad Puhovski za HELLO!:”Dokumentarni film više nije „istina na ekranu“ – nego borba između cenzure, manipulacije i sve tanje granice između stvarnog i lažnog”
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
15 travnja 2026
Je li otkriven Banksyjev identitet? Dubinski pregled najnovije Reutersove istrage i kontekst misterioznog umjetnika
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
17 ožujka 2026
Bad Bunny je na Super Bowlu učinio ono što Amerika nije očekivala – i poslao poruku koju je nemoguće ignorirati
Kada se Bad Bunny pojavio iz reda visokih stabljika šećerne trske na početku svojega nastupa na Super Bowlu, scenografija je na prvi pogled mogla djelovati kao puki egzotični dekor – raskošna slika karipskog raja privremeno preseljena u američku metropolu. Sam izvođač nije izravno komentirao simboliku prizora; bio je usred izvedbe pjesme Tití Me Preguntó, energične i samosvjesne himne muške seksualnosti koja je dosegnula više od milijardu preslušavanja na Spotifyju i YouTubeu.
09 veljače 2026
Što se dogodi kad granice prestanu postojati? Odgovor stiže iz zagrebačke galerije
U prostoru zagrebačke Galerije Miroslav Kraljević ovih se dana otvara izložba koja ne traži da je razumijemo, nego da je osjetimo. Pokret, ostanak, povratak naziv je nove izložbe WHW Akademije, koja propituje ono što se rijetko izgovara – gdje počinje, a gdje prestaje sloboda kretanja, pripadanja i povratka. Dvanaest umjetnika i umjetnica iz različitih dijelova svijeta u svojim su radovima otvorili prostor između granice i doma, između tijela koje luta i pogleda koji ostaje.
21 listopada 2025
Miran Kurspahić za HELLO!:”Ako država ne brani kulturu, preostaje nam samoorganizacija i naoružavanje – jer umjetnost je zadnja crta obrane slobode”
Miran Kurspahić u ovom intervjuu ne ostavlja mjesta ravnodušnosti – njegove riječi paraju kao britva, rušeći iluzije o civiliziranosti, demokraciji i slobodi u zemlji koja se još uvijek zaklinje u rat, a kulturu tretira kao neprijatelja. On ne okoliša. Govori o urušavanju sustava, o policiji koja ne štiti, o državi koja je zaboravila samu sebe. Braniteljske udruge u njegovoj slici nisu čuvari vrijednosti, nego batinaši koji plinskim bocama brane “osjećaje”, dok istovremeno razaraju samu ideju slobode. Za Kurspahića, zabrana predstave nije incident – to je simptom, alarm, dokaz da živimo u zemlji gdje zakon jačega zamjenjuje zakon države.
04 rujna 2025
Možda vas zanima
