Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt koji je u obnovi, ove godine obilježava 145. godišnjicu svojeg postojanja te će tom prigodom njegov cjelogodišnji izložbeni program biti u znaku MUO145. Ova značajna obljetnica prilika je za refleksiju na bogatu povijest Muzeja, koji je svojim osnutkom 1880. godine postao ključna institucija u očuvanju i promicanju kulturne baštine.
S tim ciljem do kraja godine Muzej za umjetnost i obrt planira organizirati i otvoriti čak sedam vlastitih te tri partnerske izložbe u zemlji i u inozemstvu, izdati dvije nove stručne monografije te sudjelovati u nizu brojnih programa u suradnji s različitim domaćim i stranim institucijama, Gradom Zagrebom i lokalnom zajednicom.
Iz bogatog ovogodišnjeg programskog plana MUO izdvaja objavu velike, sveobuhvatne, bogato ilustrirane monografije koja obuhvaća dugo razdoblje djelovanja Muzeja, od njegovog osnutka do gotovo kraja 2023. godine. Monografija MUO, čije je izdanje najavljeno za drugu polovicu 2025. godine u suradnji sa Školskom knjigom, jedno je u nakladničkom nizu od velikih monografskih izdanja koja Muzej za umjetnost i obrt planira realizirati i u budućnosti. Sljedeća je u pripremi monografija o velikoj muzealki i dugogodišnjoj ravnateljici Muzeja Zdenki Munk.
„Ova velika obljetnica nas podsjeća na važnost muzeja kao institucije koja nije samo čuvar baštine, već i dinamičan prostor kreativnosti, istraživanja i dijaloga. U 145 godina svojeg postojanja Muzej za umjetnost i obrt postao je nezaobilazan dio kulturnog života Hrvatske, a mi planiramo niz aktivnosti koje će donijeti nove izazove i inspiraciju za buduće generacije posjetitelja“, izjavio je ravnatelj muzeja, Sanjin Mihelić.
Okosnice izložbenog programa bit će dvije velike izložbe, u Zagrebu i u Puli. Zagrebačka će izložba biti posvećena gotičkom i renesansnom zlatarstvu 15. i 16. stoljeća, a otvorit će se 7. rujna u Muzeju grada Zagreba na dan ujedinjenja Gradeca i Kaptola kao jedna od okosnica programa 175 godina ujedinjenja Grada. Izložba, kojoj je partner Zagrebačka nadbiskupija, prezentirat će najznačajnije primjere zlatarstva kasnosrednjovjekovnog Zagreba i prostora nekadašnje velike Zagrebačke biskupije, danas Nadbiskupije. Izložit će se pedesetak remek-djela zlatarskih majstora većinom posuđenih iz Riznice Zagrebačke katedrale, među kojima i najstarija relikvija zagrebačke Crkve donesena u Zagreb u 12. stoljeću, uložena u pozlaćeni srebrni križ ukrašen emajlom i dragim kamenjem kao i najznačajniji primjeri zlatarstva poput pastorala, monstranci i pacifikala iz tog razdoblja.
Još jednu značajnu izložbu u obljetničkoj godini MUO će otvoriti početkom lipnja u Puli u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca. Muzej za umjetnost i obrt ovom će izložbom predstaviti široki spektar odabranih najreprezentativnijih predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti od 13. stoljeća do danas koji osim estetske vrijednosti imaju i značajnu povezanost sa širim kulturnim i društvenim kontekstima u kojima su nastali. Predstavljanjem odabranih remek-djela iz bogatih muzejskih zbirki, koja su ključna za razumijevanje promjena i transformacija suvremenog društva, Muzej za umjetnost i obrt želi dati dodatan doprinos zajednici čineći kulturnu baštinu dostupnom širokoj javnosti upravo u svojoj obljetničkoj godini.
Uz pulsku i zagrebačku izložbu MUO će u sklopu ovogodišnje Noći muzeja otvoriti izložbu „Sjaj i boja: oblikovanje stakla u 19. stoljeću“ u Gradskom muzeju Nova Gradiška koja će potom na jesen gostovati i u Sloveniji u Dolenjskom muzeju u Novom Mestu. Slijedi izložba „Marijan Detoni: od skice do matrice“ u Galeriji umjetnina u Splitu, izložba pokladnih kostima „Pokladni korzo – restaurirani pokladni kostimi iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt“ u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, izložba posvećena makedonskoj umjetnici Menče Spirovskoj te izložba fotografija studija obitelji Arsovski u suradnji s Muzejem grada Skopja i Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu. Slijede još tri partnerske izložbe, „Histo(e)rija zaborava – prve zaposlenice u zagrebačkim muzejima“ u suradnji s Etnografskim muzejem i Hrvatskim školskim muzejem, međunarodna izložba u Staklarskom centru u Bärnbachu u Austriji te izložba „Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880-1940.“ u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
„Iako obnova zgrade muzeja zahtijeva prilagodbu programskih aktivnosti i djelovanja Muzeja, naš cilj ostaje isti – kontinuirano donositi visokokvalitetne izložbene i druge programe kroz suradnje s našim partnerima čime želimo osigurati da i dalje budemo važna karika kulturnog života u ovom tranzicijskom razdoblju“, istaknuo je ravnatelj Sanjin Mihelić.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Silvio Vujičić jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika i dizajnera, čiji rad već više od dva desetljeća oblikuje domaću i međunarodnu scenu. Obrazovan u području tekstilnog i modnog dizajna, svoju je praksu proširio na suvremenu umjetnost, spajajući znanost, alkemiju i performans.
Jedna od najperspektivnijih domaćih pjevačica mlađe generacije, Natalie Balmix, vratila se nakon godinu dana diskografske pauze s projektom koji nosi pečat iskrenosti, emotivne zrelosti i umjetničke slobode. U srijedu u podne predstavila je svoj novi EP album "Natalie, drago mi je", koji donosi tri moćne balade – "Hladno mi je", "Kriva za sve" i "Stan na dan" – i u kojima publika može osjetiti potpuno novi nivo otvorenosti i osobnog izražaja pjevačice.
Manekenka Elena Dizdar na Instagramu je podijelila niz fotografija i trenutaka koji su obilježili njezin siječanj – od snimanja u Manchesteru i St. Moritzu do novih poslovnih suradnji, zaruka i važnih životnih prekretnica