Kirsty Coventry:”Olimpijski duh vidi se u trenucima kada sportaši iz sedam različitih zemalja dolaze u cilj i grle se – to su trenutci koji me podsjećaju zašto volim Igre”
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
U opuštenom, ali sadržajnom razgovoru Coventry se osvrnula na svoje prve olimpijske uspomene, put od sportašice do čelnice olimpijskog pokreta, posebne trenutke aktualnih Igara te izazove koje nosi organizacija natjecanja na više lokacija.
Prisjećajući se početaka, Coventry se vratila u 1992. godinu i Igre u Barceloni.
Bila sam u dnevnom boravku svojih roditelja, upravo sam izašla s treninga plivanja. Gledala sam Igre i pomislila: “Ovo je nevjerojatno, želim osvojiti zlatnu medalju.” U tom trenutku nemaš pojma koliko će rada i odricanja biti potrebno. Samo sanjaš i vjeruješ da je sve moguće. Gledajući te sportaše, osjećala sam da i ja mogu sve – rekla je.
Nakon iznimno uspješne plivačke karijere, prijelaz u administrativnu i voditeljsku ulogu nije bio unaprijed planiran.
Oko 2010. počela sam razmišljati o tome što ću raditi nakon sporta. Uključila sam se u rad Komisije sportaša i u zastupanje interesa sportaša unutar olimpijskog pokreta. Shvatila sam da je to nevjerojatan način da ostanem povezana s pokretom koji mi je promijenio život. Kada sam 2013. krenula tim putem, nisam mogla zamisliti da ću danas voditi ovu organizaciju – priznala je predsjednica IOC-a.
Nastavite čitati nakon oglasa
Na pitanje postoji li trenutak s Igara u Milanu i Cortini koji bi izdvojila kao simbol olimpijskog duha, Coventry nije željela izabrati samo jedan, ali jedan prizor posebno joj se urezao u sjećanje.
Danas smo bili na biatlonu. Ono što volim vidjeti jest trenutak na kraju utrke, kada pobjednici i ostali natjecatelji dolaze u cilj, a svi se međusobno grle. Sedam različitih zemalja, svi zagrljeni. To je olimpijski duh. To su trenuci koji su mi najdraži – istaknula je.
Milano Cortina 2026 organizirana je na više lokacija, što je u početku kod mnogih izazvalo bojazan da će Igre djelovati “raspršeno”. No dojam na terenu je sasvim drukčiji.
Nastavite čitati nakon oglasa
Jako sam zahvalna svima koji sudjeluju u prijenosima jer omogućuju da se taj osjećaj zajedništva prenese i gledateljima kod kuće. Organizacijski odbor pronašao je načine da uključi sportaše, čak i tijekom ceremonije otvaranja. Prvi put smo imali sportaše u planinama koji su bili dio svečanosti. Dobili smo nevjerojatno pozitivne reakcije – rekla je.
Dodala je kako Milano Cortina već sada donosi važne lekcije za budućnost.
Ako se fokusiramo na sportaše i njihovo iskustvo te im omogućimo natjecanje na kultnim, prepoznatljivim lokacijama, sve ostalo dolazi na svoje mjesto. Tada se oni mogu usredotočiti isključivo na sport – poručila je.
Posebno ju veseli i podatak da na ovim Igrama nastupa rekordan udio sportašica – 47,5 posto.
Nastavite čitati nakon oglasa
To je bio velik fokus posljednjih godina i ponosna sam što vidimo konkretne rezultate. U Parizu smo imali gotovo omjer 50:50, a sada smo na 47 i pol posto na Zimskim igrama. Još imamo posla, ali smjer je jasan – naglasila je.
Pogled joj je već usmjeren prema Los Angelesu 2028., gdje će na programu biti čak 36 sportova.
Ljetne Igre su ogroman projekt, ali veseli me kako će se kultura Kalifornije i Los Angelesa spojiti s olimpijskim pokretom. Postoji mnogo uzbudljivih prilika koje to otvara – zaključila je Coventry.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kao i uvijek, potpunu pokrivenost svih natjecanja na Igrama nudit će Warner Bros. Discovery putem svojih kanala Eurosport te streaming platforme Max, gdje će biti dostupni prijenosi apsolutno svih sportskih događaja.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Treća i posljednja pjesma 'Savršena' iz glazbene trilogije u samo 24 sata pronašla put do milijunske publike, nakon što su 'Bezosjećajna' i 'Anksiozna' već ranije ostvarile višemilijunske preglede.
Severina je ovog ljeta predstavila glazbeni projekt koji je mnogo više od klasičnog niza novih singlova jer je kroz tri pjesme, tri različite atmosfere i tri emocionalno potpuno različite perspektive otvorila jednu povezanu priču o ljubavi, razočaranju, obrambenim mehanizmima, ljubomori, slobodi i onome što ostaje nakon velikog emotivnog loma. Trilogija koju čine „Nisam kriva ja” („Bezosjećajna“), „Pozovi me ti” („Anksiozna“) i „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’” („Savršena“) sada je kompletirana, a upravo zato postaje zanimljivo pitanje koji je njezin dio najviše osvojio publiku i koja se od tri Severinine nove pjesme nameće kao favorit.