Kad pozornica postane bolesnikova soba: Umjetnost koja iscjeljuje
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Ovogodišnja tribina bavi se ulogom umjetnosti u trenucima ranjivosti – osobne, društvene i kolektivne – te propituje kako kulturni programi mogu postati oblik podrške za korisnike na kućnoj njezi i u palijativnoj skrbi. Poseban naglasak stavljen je na rad mobilnih timova kulture i umjetnosti koji djeluju među korisnicima, te na projekt Dan koji se pamti, u kojem umjetnost unosi osjećaj radosti, optimizma i dostojanstva teško oboljelim osobama.
Sudionici tribine uključuju stručnjake i umjetnike: dr. sc. Julijanu Franinović Marković koja prezentira Istarski model palijativne skrbi, dr. sc. Ivanu Kekin koja govori o psihijatrijskim aspektima ranjivosti, dr. Anu Kotarski iz Doma zdravlja Zagreb – Istok, te Jelenu Rajak koja kroz plesnu terapiju istražuje tišinu i geste kao terapijsko iskustvo. Antonija Vuletić iz udruge Ljubav na djelu pokazuje kako pisanje može biti oblik iscjeljenja, dok umjetnici mobilnog tima – Matija Antolić, Ivana Starčević, Iva Visković i Maja Jakoliš – donose autentične izvedbe koje prenose iskustvo terenskog rada. Moderatorica Ljubica Letinić vodi razgovor, a ravnateljica Centra kulture Ribnjak, Pavlica Bajsić, ističe važnost uključivanja umjetnosti u sustav zdravstvene skrbi.
Program uključuje i prikaz intimnih videozapisa nastalih tijekom projekta Dan koji se pamti, koji prikazuju dirljive susrete umjetnika s korisnicima i snažan učinak umjetnosti na emocionalno stanje teško oboljelih. Nakon razgovora, umjetnici mobilnog tima izvest će glazbeni segment, donoseći publici atmosferu susreta i prikazujući kako umjetnost postaje oblik njege i pažnje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Festival Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. uključuje i radionice likovne i plesne art terapije, kućne koncerte za osobe na kućnoj njezi, edukacije za djelatnike domova za starije, te dvodnevni masterclass art terapije za umjetnike koji vode Maja Čečuk iz Barcelone i Jelena Rajak iz Pariza. Posebno se ističe instalacija za slijepe i slabovidne osobe Eho dodir autora Tončija Bakotina, koja kroz dodir i zvuk istražuje perceptivnu dimenziju umjetnosti. Program se održava u suradnji s udrugama Kozlići i Sensoria iz Splita, a sve aktivnosti u potpunosti podržava Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Ova tribina i festival pokazuju kako umjetnost u trenucima krhkosti može postati više od estetike – ona može biti oblik podrške, iscjeljenja i povezivanja, te pokazuje kako kultura svojim prisustvom unosi toplinu i smisao u svakodnevni život onih koji se nalaze u ranjivim situacijama.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Na dubrovačkom kamenu okupanom zlatnim svjetlom zalaska sunca Ivan Rakitić i njegova supruga Raquel Mauri pokazali su kako izgleda suvremena interpretacija elegantnog ljetnog para koji besprijekorno spaja luksuz, ležernost i mediteransku estetiku. Njihov usklađeni modni nastup ne djeluje nametljivo niti pretjerano stilizirano, već ostavlja dojam prirodne sofisticiranosti koja proizlazi iz osjećaja za detalje, kvalitetne krojeve i pomno odabranu paletu boja.
Ivana Kovač u Zagrebu se pojavila u izdanju koje savršeno spaja ležernost, ženstvenost i nenametljivu eleganciju, potvrđujući kako se modna privlačnost često krije upravo u jednostavnim komadima koji su pažljivo usklađeni. Njezin ljetni styling odiše opuštenim urbanim šarmom, a pritom djeluje promišljeno i moderno, bez pretjerivanja i suvišnih detalja.
Postoje gradovi koje posjetimo jednom i oni koje nosimo sa sobom dugo nakon povratka kući. Za Anu Radišić, čini se, New York pripada upravo ovoj drugoj kategoriji. Omiljena domaća voditeljica nedavno je ponovno boravila u gradu koji nikada ne spava, a njezine objave na društvenim mrežama otkrivaju putovanje ispunjeno malim užicima, sporijim trenucima i onim posebnim osjećajem slobode koji donosi odmak od svakodnevice.
Danijela Martinović i ovoga puta potvrđuje kako je njezin modni izričaj jednako profinjen i prepoznatljiv kao i njezina glazbena karijera. Jedna od najomiljenijih domaćih pjevačica, poznata po emotivnim pop baladama i pjesmama koje desetljećima osvajaju publiku, odabrala je stajling koji spaja ženstvenost, suvremenu eleganciju i nenametljiv luksuz.
Arija Rizvić još je jednom potvrdila da jednostavnost, kada je promišljeno stilizirana, može ostaviti snažniji dojam od najraskošnijih modnih kombinacija. Tijekom boravka u Dubrovniku, jednoj od najljepših mediteranskih kulisa, glumica je odabrala outfit koji savršeno spaja suvremenu ženstvenost, samouvjerenost i ljetnu eleganciju, a njezin modni odabir nije prošao nezapaženo.
