Kad pozornica postane bolesnikova soba: Umjetnost koja iscjeljuje
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Ovogodišnja tribina bavi se ulogom umjetnosti u trenucima ranjivosti – osobne, društvene i kolektivne – te propituje kako kulturni programi mogu postati oblik podrške za korisnike na kućnoj njezi i u palijativnoj skrbi. Poseban naglasak stavljen je na rad mobilnih timova kulture i umjetnosti koji djeluju među korisnicima, te na projekt Dan koji se pamti, u kojem umjetnost unosi osjećaj radosti, optimizma i dostojanstva teško oboljelim osobama.
Sudionici tribine uključuju stručnjake i umjetnike: dr. sc. Julijanu Franinović Marković koja prezentira Istarski model palijativne skrbi, dr. sc. Ivanu Kekin koja govori o psihijatrijskim aspektima ranjivosti, dr. Anu Kotarski iz Doma zdravlja Zagreb – Istok, te Jelenu Rajak koja kroz plesnu terapiju istražuje tišinu i geste kao terapijsko iskustvo. Antonija Vuletić iz udruge Ljubav na djelu pokazuje kako pisanje može biti oblik iscjeljenja, dok umjetnici mobilnog tima – Matija Antolić, Ivana Starčević, Iva Visković i Maja Jakoliš – donose autentične izvedbe koje prenose iskustvo terenskog rada. Moderatorica Ljubica Letinić vodi razgovor, a ravnateljica Centra kulture Ribnjak, Pavlica Bajsić, ističe važnost uključivanja umjetnosti u sustav zdravstvene skrbi.
Program uključuje i prikaz intimnih videozapisa nastalih tijekom projekta Dan koji se pamti, koji prikazuju dirljive susrete umjetnika s korisnicima i snažan učinak umjetnosti na emocionalno stanje teško oboljelih. Nakon razgovora, umjetnici mobilnog tima izvest će glazbeni segment, donoseći publici atmosferu susreta i prikazujući kako umjetnost postaje oblik njege i pažnje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Festival Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. uključuje i radionice likovne i plesne art terapije, kućne koncerte za osobe na kućnoj njezi, edukacije za djelatnike domova za starije, te dvodnevni masterclass art terapije za umjetnike koji vode Maja Čečuk iz Barcelone i Jelena Rajak iz Pariza. Posebno se ističe instalacija za slijepe i slabovidne osobe Eho dodir autora Tončija Bakotina, koja kroz dodir i zvuk istražuje perceptivnu dimenziju umjetnosti. Program se održava u suradnji s udrugama Kozlići i Sensoria iz Splita, a sve aktivnosti u potpunosti podržava Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Ova tribina i festival pokazuju kako umjetnost u trenucima krhkosti može postati više od estetike – ona može biti oblik podrške, iscjeljenja i povezivanja, te pokazuje kako kultura svojim prisustvom unosi toplinu i smisao u svakodnevni život onih koji se nalaze u ranjivim situacijama.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
