Kad pozornica postane bolesnikova soba: Umjetnost koja iscjeljuje
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Ovogodišnja tribina bavi se ulogom umjetnosti u trenucima ranjivosti – osobne, društvene i kolektivne – te propituje kako kulturni programi mogu postati oblik podrške za korisnike na kućnoj njezi i u palijativnoj skrbi. Poseban naglasak stavljen je na rad mobilnih timova kulture i umjetnosti koji djeluju među korisnicima, te na projekt Dan koji se pamti, u kojem umjetnost unosi osjećaj radosti, optimizma i dostojanstva teško oboljelim osobama.
Sudionici tribine uključuju stručnjake i umjetnike: dr. sc. Julijanu Franinović Marković koja prezentira Istarski model palijativne skrbi, dr. sc. Ivanu Kekin koja govori o psihijatrijskim aspektima ranjivosti, dr. Anu Kotarski iz Doma zdravlja Zagreb – Istok, te Jelenu Rajak koja kroz plesnu terapiju istražuje tišinu i geste kao terapijsko iskustvo. Antonija Vuletić iz udruge Ljubav na djelu pokazuje kako pisanje može biti oblik iscjeljenja, dok umjetnici mobilnog tima – Matija Antolić, Ivana Starčević, Iva Visković i Maja Jakoliš – donose autentične izvedbe koje prenose iskustvo terenskog rada. Moderatorica Ljubica Letinić vodi razgovor, a ravnateljica Centra kulture Ribnjak, Pavlica Bajsić, ističe važnost uključivanja umjetnosti u sustav zdravstvene skrbi.
Program uključuje i prikaz intimnih videozapisa nastalih tijekom projekta Dan koji se pamti, koji prikazuju dirljive susrete umjetnika s korisnicima i snažan učinak umjetnosti na emocionalno stanje teško oboljelih. Nakon razgovora, umjetnici mobilnog tima izvest će glazbeni segment, donoseći publici atmosferu susreta i prikazujući kako umjetnost postaje oblik njege i pažnje.
Festival Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. uključuje i radionice likovne i plesne art terapije, kućne koncerte za osobe na kućnoj njezi, edukacije za djelatnike domova za starije, te dvodnevni masterclass art terapije za umjetnike koji vode Maja Čečuk iz Barcelone i Jelena Rajak iz Pariza. Posebno se ističe instalacija za slijepe i slabovidne osobe Eho dodir autora Tončija Bakotina, koja kroz dodir i zvuk istražuje perceptivnu dimenziju umjetnosti. Program se održava u suradnji s udrugama Kozlići i Sensoria iz Splita, a sve aktivnosti u potpunosti podržava Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Ova tribina i festival pokazuju kako umjetnost u trenucima krhkosti može postati više od estetike – ona može biti oblik podrške, iscjeljenja i povezivanja, te pokazuje kako kultura svojim prisustvom unosi toplinu i smisao u svakodnevni život onih koji se nalaze u ranjivim situacijama.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.
Pariška opera i modna kuća CHANEL nastavljaju dugogodišnju suradnju povodom svečanog otvorenja baletne sezone 2026./2027., događaja koji na jednoj pozornici okuplja različite generacije plesača, od učenika baletne škole do najistaknutijih solista ansambla. CHANEL je pokrovitelj ove svečanosti od 2018. godine, a njegova povezanost s jednom od najpoznatijih opernih institucija u Europi tijekom posljednjih godina dodatno je proširena. Od 2023. modna kuća ima status glavnog pokrovitelja Pariške opere, dok je 2025. preuzela i ulogu posebnog pokrovitelja njezine obnove. Suradnja obuhvaća financijsku i institucionalnu podršku, izradu scenskih kostima te sudjelovanje u projektima kojima se mladim plesačima omogućuje prijelaz iz obrazovanja u profesionalni baletni svijet.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
