U Zagrebu je 25. siječnja 2026. u 11 sati, u Kazališnoj kavani Kavkaz, održana matineja Poetice Croatice na temu „Čemu uopće poezija?“, koja je i ovoga puta okupila brojnu publiku željnu ozbiljne riječi, glazbe i rijetkog, neposrednog umjetničkog susreta.
Središnji gost bio je Enes Kišević, pjesnik i glumac, čije su stihove tijekom programa govorili Lav Novosel i Zvonko Novosel, dok su glazbene izvedbe izveli Lav i Helena Novosel, oblikujući atmosferu koja je nosila program od prve do zadnje minute.
U Malim razgovorima, uz Enesa Kiševića sudjelovale su psihoterapeutice Sanja Tatalović i Vesna Massan, a moderirao ih je Zvonko Novosel, otvarajući prostor dijalogu o smislu poezije u vremenu brzine, umora i površnih informacija.
Ova matineja nastavila je snažan niz događanja u Kavkazu: nakon gostovanja Rade Šerbedžije 4. siječnja, na kojem su Radinu poeziju, po izjavi samog Rade, briljantno govorili Nikolina Prkačin, Lav, Bela Grah i Zvonko, a pjevali su Lav i Bela, i Kišević i Šerbedžija istaknuli su da se u Kavkazu osjećaju kao da su u Pragu, Oslu, Londonu ili Parizu, te da je Poetica “vratila duha iz boce” – oživjevši legendarni prostor Kazališne kavane u kojoj su, među ostalima, “stolovali” Matoš, Tin, Krleža, Cesarić, Krklec, Majer, Gavella, Ranko Marinković, M.J. Zagorka, Arsen, Milčec i mnogi drugi velikani zagrebačke i hrvatske kulturne scene.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Jedna od najomiljenijih domaćih glazbenica, Domenica Žuvela, ponovno pomiče granice vlastitog izraza i ulazi u potpuno novu fazu svoje glazbene karijere, predstavljajući pjesmu koja već nakon prvog sluha ostavlja snažan dojam i ostaje u uhu slušatelja. Novi singl pod nazivom "Pinokio" označava njezino najodvažnije glazbeno i vizualno izdanje dosad, ističući ne samo promjenu zvuka, već i njezinu hrabrost da izađe iz zone komfora te istraži intimnije i slojevitije izraze emocija i osobnog stava.
Glumac pozvao građane na prosvjed zbog planirane izgradnje 20 farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, ističući opasnost za zdravlje ljudi, životinje i prirodu