Kad kazalište susretne film i AI: Doživite Solaris Dva
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
SOLARIS DVA istražuje što se događa kada se kazališna izvedba odluči suočiti sa svojim filmskim predloškom licem u lice i pritom dobije dodatnog, digitalnog dvojnika, pomičući granice percepcije i propitujući istinitost vizualnih dokaza u dobu generativne umjetne inteligencije i beskonačnog oblaka podataka, stvarajući scenski prostor u kojem se istovremeno odvijaju živa izvedba, arhivski filmski materijal i računalno generirani prikaz, a publika postaje svjedokom suptilnog i zagonetnog preplitanja medija koje postavlja pitanja o stvarnom i imaginarno transformiranom.
U središtu radnje je psiholog Kris Kelvin kojeg tumači Matija Čigir, a koji se suočava s pojavama nastalim iz fragmenata sjećanja i nesvjesnog, dok lik Hari, preminule partnerice, koju utjelovljuje Rea Bušić, istovremeno djeluje opipljivo prisutno i radikalno nestvarno, budući da tijelo i pokret pripadaju glumici, dok deepfake tehnologija povremeno posuđuje njezino lice iz filmskog arhiva, stvarajući trenutke u kojima se na sceni susreću tri Hari – ona filmska, kazališna i računalno generirana – a upravo u toj tankoj pukotini između medija nastaje emocionalna i konceptualna srž predstave.
Uz Kelvina i Hari, na sceni su Snaut u izvedbi Nikole Nedića i Sartorius u izvedbi Svena Medvešeka, dok su doktor Gibarian (Frano Mašković) i pilot Henri Berton (Vedran Živolić) prisutni isključivo putem video zapisa, a dodatni “posjetitelj” u obliku robotskog psa Unitree Go2 AIR unosi fizičku, utjelovljenu prisutnost tehnologije u Solarisovu logiku drugosti, propitujući granice između čovjeka i stroja te interakciju između biologije, umjetnosti i umjetne inteligencije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Dramaturgiju predstave potpisuje Filip Rutić, koji je prema motivima romana Solaris i scenariju filma Andreja Tarkovskog u suradnji s Fridrihom Gorenštajnom oblikovao narativnu strukturu, dok vizualni i tehnološki identitet predstave oblikuje Konrad Mulvaj, koji arhivski filmski materijal tretira kao aktivni sloj izvedbe, sinkronizira projekcije uživo i real-time transformacije slike te koordinira kretanje robotskog psa, stvarajući jedinstvenu sintezu performansa, videa i AI-tehnologije. Scenografiju potpisuje Filip Triplat prema motivima filmske scenografije Mihaila Romadina, a kostime oblikuje Desanka Janković prema originalnim rješenjima Nelli Fomine, dok Anton Modrušan kreira svjetlosni dizajn za izvedbu uživo, a Roberta Milevoj surađuje na scenskom pokretu. Zvučna slika nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog, Johanna Sebastiana Bacha i Eduarda Artemjeva, nadopunjena autorskim intervencijama MONTAŽSTROJA i AI obradom.
Nastavite čitati nakon oglasa
SOLARIS DVA postavlja ključna pitanja suvremenog svijeta: gdje završava čovjek, a počinje stroj, što je danas stvarno, a što simulirano i može li ljubav sastavljena od sjećanja, emocija i algoritama biti išta manje stvarna, čime predstava otvara prostor za refleksiju, introspekciju i istovremeno izuzetno estetski i tehnički impresivno kazališno iskustvo.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
U poslovnom svijetu često se govori o inovacijama, tržišnim prilikama i pravom trenutku za ulazak u industriju. No kada se analizira razvoj uspješnih poduzetničkih priča, pokazuje se da ključna razlika rijetko leži u samoj ideji. Puno češće leži u sposobnosti pojedinca da prepozna promjenu prije nego što ona postane vidljiva većini.
Intimissimi unapređuje svoju liniju Ultra Invisible modelom Aria, koji se pridružuje ostalim kultnim modelima u kolekciji, Eri i Laila, kao novi trokutasti grudnjak dizajniran da pruži osjećaj apsolutne lakoće uz prirodnu potporu.
Dok mnogi traže tajnu dugovječnog braka, čini se da su Christy Turlington i Edward Burns pronašli recept u međusobnom poštovanju, kompromisu i jednostavnom pravilu kojeg se nisu odrekli ni nakon 23 godine zajedničkog života.
Za ovu važnu prigodu Salma je odabrala posebno izrađeno crveno Gucci odijelo koje je savršeno odgovaralo atmosferi jednog od najvećih sportskih događaja na svijetu.
