Kad kazalište susretne film i AI: Doživite Solaris Dva
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
SOLARIS DVA istražuje što se događa kada se kazališna izvedba odluči suočiti sa svojim filmskim predloškom licem u lice i pritom dobije dodatnog, digitalnog dvojnika, pomičući granice percepcije i propitujući istinitost vizualnih dokaza u dobu generativne umjetne inteligencije i beskonačnog oblaka podataka, stvarajući scenski prostor u kojem se istovremeno odvijaju živa izvedba, arhivski filmski materijal i računalno generirani prikaz, a publika postaje svjedokom suptilnog i zagonetnog preplitanja medija koje postavlja pitanja o stvarnom i imaginarno transformiranom.
U središtu radnje je psiholog Kris Kelvin kojeg tumači Matija Čigir, a koji se suočava s pojavama nastalim iz fragmenata sjećanja i nesvjesnog, dok lik Hari, preminule partnerice, koju utjelovljuje Rea Bušić, istovremeno djeluje opipljivo prisutno i radikalno nestvarno, budući da tijelo i pokret pripadaju glumici, dok deepfake tehnologija povremeno posuđuje njezino lice iz filmskog arhiva, stvarajući trenutke u kojima se na sceni susreću tri Hari – ona filmska, kazališna i računalno generirana – a upravo u toj tankoj pukotini između medija nastaje emocionalna i konceptualna srž predstave.
Uz Kelvina i Hari, na sceni su Snaut u izvedbi Nikole Nedića i Sartorius u izvedbi Svena Medvešeka, dok su doktor Gibarian (Frano Mašković) i pilot Henri Berton (Vedran Živolić) prisutni isključivo putem video zapisa, a dodatni “posjetitelj” u obliku robotskog psa Unitree Go2 AIR unosi fizičku, utjelovljenu prisutnost tehnologije u Solarisovu logiku drugosti, propitujući granice između čovjeka i stroja te interakciju između biologije, umjetnosti i umjetne inteligencije.
Dramaturgiju predstave potpisuje Filip Rutić, koji je prema motivima romana Solaris i scenariju filma Andreja Tarkovskog u suradnji s Fridrihom Gorenštajnom oblikovao narativnu strukturu, dok vizualni i tehnološki identitet predstave oblikuje Konrad Mulvaj, koji arhivski filmski materijal tretira kao aktivni sloj izvedbe, sinkronizira projekcije uživo i real-time transformacije slike te koordinira kretanje robotskog psa, stvarajući jedinstvenu sintezu performansa, videa i AI-tehnologije. Scenografiju potpisuje Filip Triplat prema motivima filmske scenografije Mihaila Romadina, a kostime oblikuje Desanka Janković prema originalnim rješenjima Nelli Fomine, dok Anton Modrušan kreira svjetlosni dizajn za izvedbu uživo, a Roberta Milevoj surađuje na scenskom pokretu. Zvučna slika nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog, Johanna Sebastiana Bacha i Eduarda Artemjeva, nadopunjena autorskim intervencijama MONTAŽSTROJA i AI obradom.
SOLARIS DVA postavlja ključna pitanja suvremenog svijeta: gdje završava čovjek, a počinje stroj, što je danas stvarno, a što simulirano i može li ljubav sastavljena od sjećanja, emocija i algoritama biti išta manje stvarna, čime predstava otvara prostor za refleksiju, introspekciju i istovremeno izuzetno estetski i tehnički impresivno kazališno iskustvo.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.
Pariška opera i modna kuća CHANEL nastavljaju dugogodišnju suradnju povodom svečanog otvorenja baletne sezone 2026./2027., događaja koji na jednoj pozornici okuplja različite generacije plesača, od učenika baletne škole do najistaknutijih solista ansambla. CHANEL je pokrovitelj ove svečanosti od 2018. godine, a njegova povezanost s jednom od najpoznatijih opernih institucija u Europi tijekom posljednjih godina dodatno je proširena. Od 2023. modna kuća ima status glavnog pokrovitelja Pariške opere, dok je 2025. preuzela i ulogu posebnog pokrovitelja njezine obnove. Suradnja obuhvaća financijsku i institucionalnu podršku, izradu scenskih kostima te sudjelovanje u projektima kojima se mladim plesačima omogućuje prijelaz iz obrazovanja u profesionalni baletni svijet.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni ima još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada pred rasprodanim restoranom, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Modna manifestacija ModernA održat će se 10. studenoga 2026. godine u Wedding Resortu Berekin, a ovogodišnje izdanje bit će posvećeno mentalnom zdravlju i poteškoćama koje često ostaju skrivene iza naizgled sretnog i zadovoljnog lica. Projekt koji organiziraju Anita Maričić i Alen Ljubić ponovno će okupiti poznate domaće i regionalne dizajnere te modnim revijama i pratećom kampanjom nastojati potaknuti razgovor o emocionalnim poteškoćama, međusobnom razumijevanju i podršci osobama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.
Candice Swanepoel karijeru je započela vrlo mlada. Odrasla je na farmi u Južnoafričkoj Republici, a modni agent zapazio ju je na tržnici kada je imala samo 15 godina.
