Ne trebaš Netflix večeras: Zagreb ima besplatne filmske priče koje će te potpuno oduševiti
U ozračju iščekivanja još jednog izdanja festivala koji već više od dva desetljeća oblikuje domaću i regionalnu dokumentarističku scenu, Zagreb se polako priprema za novo poglavlje filmskih susreta, razgovora i priča koje ostavljaju trag. Upravo u tom prijelaznom trenutku između svakodnevice i festivalske čarolije, program Ususret Doxu u Surogatkinu KIC-u otvara prostor za intiman, pažljivo odabran povratak filmovima koji su već jednom dirnuli publiku — i koji, bez sumnje, imaju snagu to učiniti ponovno, možda još dublje i osobnije.
Riječ je o svojevrsnom uvodu u ZagrebDox, koji će se održati od 19. do 26. travnja 2026., ali i o prilici da se zastane, osvrne i ponovno uroni u svjetove koji su već ostavili emocionalni odjek. Četiri pažljivo raspoređene filmske večeri ne nude tek reprizu, već novo čitanje — gledanje s vremenskim odmakom, s iskustvom više i možda s drugačijom spremnošću da se razumiju tuđe sudbine.
Već prva večer, u ponedjeljak 30. ožujka, donosi film Karaoke raj finskog redatelja Einarija Paakkanena, koji gledatelja vodi na sjever Europe, u krajolik jednako surov koliko i emotivno ogoljen. Tamo, u prostoru koji bi na prvi pogled mogao djelovati hladno i udaljeno, karaoke postaju neočekivano utočište — mjesto gdje se ljudi susreću ne samo kroz glazbu, nego i kroz vlastitu ranjivost. Film se razvija kao niz toplih, gotovo ispovjednih trenutaka, u kojima pjesma postaje sredstvo oslobađanja, a pozornica prostor na kojem se brišu granice između intime i javnosti.
Nekoliko dana kasnije, u četvrtak 2. travnja, slijedi film Gdje su djeca bezimena redateljice Jamille van der Hulst, koji donosi snažan, ali istovremeno nježan pogled na djetinjstva obilježena borbom za opstanak. Smješten u kontekst ulica Bangladeša, ovaj dokumentarac ne zaustavlja se na prikazu teških okolnosti, već pažljivo gradi narativ o nadi, otpornosti i malim, ali presudnim promjenama koje mogu oblikovati budućnost. Upravo u toj ravnoteži između realnosti i optimizma leži njegova posebna snaga.
Treća večer, zakazana za 13. travnja, donosi djelo danskog autora Jona Banga Carlsena, čiji film Banalnost tuge nadilazi klasične dokumentarističke okvire i ulazi u prostor poetske meditacije o životu, ljubavi i gubitku. Ovaj film ne pripovijeda linearno, već se kreće između sjećanja i sadašnjosti, između stvarnosti i unutarnjih pejzaža, stvarajući osjećaj da gledatelj ne promatra priču izvana, nego je proživljava iznutra. Riječ je o iznimno osobnom djelu koje briše granice između autora i teme, pretvarajući film u svojevrsno ljubavno pismo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program 16. travnja zaključuje film Sretni kamperi redateljice Amy Nicholson, koji na prvi pogled donosi vedrinu i humor, ali ispod površine otkriva slojevitu priču o zajednici koja se suočava s neizvjesnom budućnošću. Smješten uz obalu Virginije, film prati stanovnike kamp-prikolica čiji način života, premda skroman, obiluje bliskošću i solidarnošću. Upravo ta zajednička snaga dolazi u pitanje kada se suoče s prijetnjom gubitka doma, čime film dobiva dodatnu emocionalnu težinu.
Program Ususret Doxu i ove godine potvrđuje koliko je dokumentarni film raznolik i slojevit medij — sposoban istovremeno informirati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje. Kroz različite autorske rukopise i tematske okvire, publika ima priliku uroniti u priče koje prelaze granice jezika, geografije i iskustva, podsjećajući nas na univerzalnost ljudskih emocija.
Nastavite čitati nakon oglasa
U konačnici, ovo nije tek najava festivala, već suptilan podsjetnik na snagu filma da povezuje, razumije i mijenja perspektivu. U prostoru između dviju projekcija, između tame dvorane i svjetla koje dolazi s platna, događa se ono najvažnije — susret gledatelja s pričom koja ga, na neki način, zauvijek mijenja.
Na regionalnoj glazbenoj sceni posljednjih se godina profilirala nova generacija izvođača koja je uspjela izgraditi prepoznatljiv autorski izraz, spojiti suvremenu produkciju s lokalnim identitetom te domaći trap i hip-hop približiti široj publici. Među imenima koja su ostavila snažan trag nalazi se i osječki kolektiv Retfatlanta, čiji su članovi kroz vlastite karijere nastavili razvijati različite glazbene pravce, a sada ponovno zajedničkim snagama otvaraju novo kreativno poglavlje. Njihov novi singl "Bom Bom" označava povratak suradnje z++, Massima Savagea i Đija te donosi pjesmu koja spaja prepoznatljivu atmosferu kolektiva s modernim produkcijskim pristupom.
Glazbena scena regije posljednjih godina sve češće dobiva nova imena koja publici ne pokušavaju privući pozornost prolaznim trendovima, nego autentičnim emocijama i iskrenim životnim pričama, a među takvim izvođačicama sve se sigurnije profilira i Marijana Soldo, umjetnica koja nakon uspješnog predstavljanja singlom „Vrati mi ljubav“ nastavlja graditi svoj glazbeni put novom baladom „Nedostajem sebi“.
Martin Žunec novim singlom „Gori kuća“ nastavlja graditi prepoznatljiv glazbeni identitet koji se nalazi na sjecištu suvremene pop produkcije, zabavne glazbe i energičnih rock elemenata. Riječ je o pjesmi koja potvrđuje njegovu autorsku samostalnost, ali i ambiciju da unutar domaće glazbene scene istražuje nove produkcijske smjerove, pritom ostajući vjeran širokoj publici koja traži zarazne melodije i moderan zvuk.
U vremenu u kojem se o međuljudskim odnosima, emocionalnim obrascima i osobnim slabostima govori otvorenije nego ikada prije, glazba sve češće postaje prostor za iskreno suočavanje s vlastitim pogreškama. Upravo na tom tragu nastaje „Repriza“, novi singl glazbenika Nulle i LiK-a, koji kroz suvremen zvuk i izravnu poruku progovara o jednoj od najčešćih ljudskih tendencija – vraćanju ljudima, situacijama i navikama za koje vrlo dobro znamo da nam ne donose ništa dobro.
Uoči jednog od najiščekivanijih ljetnih elektroničkih događaja u regiji, Cave Romane u Vinkuranu ponovno se priprema za transformaciju koja nadilazi klasičan pojam open-air partyja. Povijesni kamenolom, čije zidove su oblikovale dvije tisuće godina povijesti, na jednu će noć postati prostor u kojem se brišu granice između stvarnog i digitalnog, između arhitekture i vizualne iluzije, između glazbe i futurističke scenografije.
Kada se govori o suvremenoj festivalskoj sceni u Hrvatskoj, teško je pronaći događaj koji je tijekom gotovo dva desetljeća ostavio snažniji trag od zagrebačkog INmusic festivala. Od svojeg prvog izdanja 2006. godine pa sve do danas, festival je izrastao iz relativno ambicioznog domaćeg projekta u međunarodno prepoznat glazbeni događaj koji svake godine privlači desetke tisuća posjetitelja iz Hrvatske, Europe i ostatka svijeta. Tijekom tog razdoblja kroz njegove su pozornice prošla neka od najvažnijih imena svjetske alternativne, indie, rock i elektroničke scene, a upravo je lineup uvijek bio glavni razlog zbog kojeg se o festivalu govorilo i izvan hrvatskih granica.
Nakon uspjeha albuma „Moji ljudi“, koji je već tjednima prisutan na vrhu domaćih ljestvica i koji je publika prihvatila kao jedno od njezinih najzrelijih izdanja do sada, Nina Badrić nastavlja graditi priču koja ne počiva samo na hitovima, nego na emocionalnoj iskrenosti i pažljivo oblikovanoj atmosferi svake pjesme. U tom kontekstu posebno se istaknula balada „Čuvam njen dom“, skladba koja je već pri prvim slušanjem izazvala snažne reakcije i otvorila prostor za različita tumačenja, ali i za prepoznavanje onih univerzalnih emocija koje se rijetko izgovaraju naglas, a često su duboko prisutne u stvarnim životima.
Na otoku Cresu, u povijesnoj jezgri grada koja već sama po sebi djeluje kao prirodni filmski set, ponovno se priprema trodnevni događaj koji briše granicu između stvarnosti i fikcije, pretvarajući kamene ulice, trgove i stare palače u prostor u kojem mašta postaje opipljiva i živa. Od 26. do 28. lipnja 2026. godine Cres se još jednom pretvara u središte jednog od najprepoznatljivijih fantasy okupljanja u regiji, manifestacije koja je od svog prvog izdanja izrasla u međunarodnu konvenciju posvećenu umjetnosti, književnosti, igrama i kreativnom izrazu.
Posjet je planiran povodom obilježavanja godine dana do početka Invictus igara koje će se iduće godine održati u Birminghamu, no mnogi vjeruju da bi mogao imati i puno veći obiteljski značaj.
George Clooney ranije je priznao kako su oboje prije djece često odlazili u ratna i krizna područja zbog humanitarnog rada, no nakon što su postali roditelji odlučili su takve rizike ostaviti iza sebe.
U nizu objava Bella je opisala kako se tijekom posljednjih tjedana ponovno suočava s jakim bolovima, iscrpljenošću, anksioznošću, moždanom maglom i osjećajem potpune fizičke nemoći.
