Znanstvenici šokirali: ne trebate 10 000 koraka dnevno, dovoljno je puno manje – evo koliko
Godinama nam je brojka od 10 000 koraka dnevno visjela iznad glave poput zlatnog standarda zdravlja i dugovječnosti. Mobiteli, pametni satovi i fitness aplikacije neprestano nas podsjećaju na nju, a često se čini kao da bez tog cilja nema smisla ni obuvati tenisice. Ali što ako vam kažemo da je sve to – mit?
Novo istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu The Lancet Public Health donosi pravo olakšanje: za zdravlje srca, dugovječnost i vitalnost sasvim je dovoljno između 5000 i 7000 koraka dnevno. Drugim riječima – pola od “obaveznih” 10 000 i dalje čini ogromnu razliku.
Zašto je dovoljno 5000 koraka
Istraživanje je analiziralo gotovo 90 različitih studija i zaključilo: hodanjem od barem 5000 koraka dnevno značajno smanjujete rizik od niza bolesti. U usporedbi s osobama koje hodaju samo 2000 koraka ili manje, šanse za preranu smrt padaju za čak 47 %, rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se za 23 %, od raka za 37 %, a od demencije za 22 %.
Mit o 10 000 koraka
Iako 10 000 koraka može biti dobar motivator, rezultati pokazuju da nakon 7000 koraka zdravstvene koristi stagniraju. Drugim riječima, iako više kretanja nikad nije loše, nema velike razlike hoćete li napraviti 7 ili 10 tisuća koraka.
Kako to primijeniti u svakodnevici
Dobra vijest je da ne morate robovati brojkama. Stručnjaci poručuju: najvažnije je kretati se redovito, ali u formi koja vama odgovara. To može biti:
šetnja do trgovine umjesto vožnje autom,
druženje uz laganu šetnju umjesto kave u kafiću,
kratki kućni trening ili vožnja biciklom.
Poanta je pronaći male, održive načine kretanja koji se lako uklapaju u vaš raspored – jer dosljednost i užitak donose više koristi od bilo koje brojke na zaslonu.
Sljedeći put kada ne uspijete “uhvatiti” 10 000 koraka, nemojte osjećati krivnju. I 5000 je dovoljno da učinite nešto veliko za svoje zdravlje – a ponekad je upravo manje zapravo više.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U vremenu u kojem se dizajn nakita često podređuje ritmu sezona, algoritmima i kratkotrajnim estetskim impulsima, MPearls se profilira kao rijedak primjer brenda koji svjesno bira drukčiji put. Njegova filozofija ne polazi od trenda, nego od trajnosti; ne od vizualnog efekta, nego od značenja; ne od mase, nego od pojedinca. MPearls ne stvara nakit koji se konzumira, nego nakit koji se usvaja, nosi i s vremenom postaje osobni znak.
Centar za kulturu Histrionski dom u Ilici 90 ovog će veljače ugostiti posebni filmski ciklus posvećen nedavno preminuloj Diane Keaton, legendarnoj glumici i oskarovki koja je svojim likovima i stilom trajno obilježila američku kinematografiju.
Povodom Valentinova, ZAKS nudi 40% popusta na zlatni nakit. Popust vrijedi i u poslovnicama i na webshopu, a na webshopu ga možete iskoristiti uz korištenje koda ZAKS40. Ovo je idealna prilika da svojim najdražima poklonite eleganciju i trajnu vrijednost nakita.
