Gdje god ovo čitate – na kauču ili u krevetu – velika je vjerojatnost da to radite na nekoj vrsti ekrana. Prema istraživanju iz 2022., nakon pandemije Covida većina ljudi povećala je vrijeme koje provode pred ekranom, piše Guardian.
Iako to može ili ne mora biti loše iz raznih razloga, mnoge ljude zabrinjava plavo svjetlo i utječe li njegov sjaj na naša tijela na način na koji sunčeva svjetlost ne djeluje. Može li svjetlo koje isijavaju uređaji biti loše?
Kakav utjecaj plavo svjetlo ima na vaše oči
Za početak, osnove: plavo svjetlo nalazi se na kratkovalnom, visokoenergetskom dijelu vidljivog spektra, blizu UV zraka koje mogu dovesti do dokazano štetnih učinaka na kožu i mrežnicu oka.
Samo po sebi to ne znači ništa – sunce nas oduvijek obasjava plavim svjetlom – ali zabrinutost proizlazi iz činjenice da mnogi ljudi satima bulje u uređaje koji emitiraju plavo svjetlo, ponekad i par centimetara udaljeni od naših očiju, često dugo nakon što je sunce zašlo.
Zašto bi to moglo biti loše? Potencijalni problemi raspoređeni su u tri ključna područja, od kojih su dva međusobno povezana: vid, spavanje i šira zdravstvena pitanja.
Vid je potencijalno najviše zabrinjavajući – što ako svi polako uništavamo svoje oči od pojave pametnih telefona? – ali gotovo da nema dokaza da je to razlog za zabrinutost. Jedna od studija koja se najčešće navodi u prilog ideji da plavo svjetlo uzrokuje oštećenje oka, na primjer, sastojala se od istraživača koji su kombinirali “retinal”, kemikaliju koja se nalazi u oku, zajedno s drugim stanicama, na način koji se ne pojavljuje u žive ljudske oči.
Drugdje su studije na štakorima pokazale da plavo svjetlo može oštetiti stanice mrežnice, ali – još jednom – te su studije provedene in vitro, što znači da nam ne govore mnogo (štakori su noćne životinje, pa možda neće reagirati kao ljudi na plavo svjetlo). Studije na ljudima pod realnim uvjetima gotovo da i ne postoje jer je uporaba LED-a relativno nova, ali oftalmolozi trenutno ne vide mnogo razloga za zabrinutost.
Utječe li plavo svjetlo na spavanje?
Što je sa spavanjem? Ovdje postoje malo bolji dokazi za razmatranje. Prilično je prihvaćeno da plavo svjetlo pojačava budnost i može poboljšati kognitivnu funkciju pod određenim okolnostima – tijekom dana kada je dobro biti na oprezu. Postoje i neki dokazi da potiskuje melatonin, ali tu se mogu uvući nesporazumi. “Melatonin nije ‘hormon spavanja’, on je zapravo vrlo blagi modulator sna“, kaže Russell Foster, profesor cirkadijalne neuroznanosti na Sveučilištu Oxford, za Guardian.
“I nema dokaza da korištenje filtara plavog svjetla na vašem računalu, na primjer, ima bilo kakav učinak na cirkadijalni sustav. U jednoj od najboljih studija te vrste, volonteri su četiri sata gledali u e-čitač na najvećoj svjetlini, neposredno prije odlaska na spavanje. To su činili pet uzastopnih noći, na kraju kojih je melatonin bio potisnut, ali san je kasnio samo 10 minuta.” Ovo može biti statistički značajno, ali je biološki besmisleno, kaže Foster. “Nije da e-čitač nije imao nikakav učinak na biologiju – samo nije imao gotovo nikakav učinak na san.”
Ovo je ključno jer se ponekad smatra da se drugi zdravstveni problemi javljaju zbog poteškoća sa spavanjem povezanih sa svjetlom: pregled studija iz 2019., na primjer, sugerira da poremećaj ciklusa spavanja i budnosti povezan sa svjetlom može uzrokovati neraspoloženje ili metabolički poremećaj, dok je jedna mala studija otkrila veze između izlaganja svjetlu noću i određenih vrsta raka.
No čini se vjerojatnim da izloženost svjetlu općenito ima mnogo značajniji učinak na san od plavog svjetla posebno. Nedavni rad sugerira da se učinci plavog svjetla poništavaju ako ste tijekom dana bili izloženi čak i relativno slabom svjetlu.
Drugim riječima, malo je vjerojatno da si stvarate ozbiljne zdravstvene probleme povremenim prelistavanjem e-čitača ili gledanjem mobitela prije spavanja. Možda ćete osjetiti naprezanje očiju od predugog buljenja u ekran – ili ste pod stresom zbog toga što kasno navečer provjeravate e-mailove – ali malo je vjerojatno da ćete naštetiti snu.
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno. Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac predstavila je novu kolekciju za sezonu jesen/zima 2026. na događanju održanom u zagrebačkom prostoru Holographik. Predstavljanje je okupilo brojne poznate osobe, dugogodišnje suradnike i prijatelje brenda, a proteklo je u nešto drukčijem formatu od uobičajenih modnih događanja. Umjesto klasične revije s modelima na pisti, dizajnerica je gostima odlučila približiti proces nastanka kolekcije i predstaviti ideju koja stoji iza njezine nove kampanje nazvane Juste Comme Ça.
Prema Mouretovim riječima, problem je nastao kada je zaposlenica njegova tima pokušala vratiti posuđene haljine te se pritom obratila stilistici Kate Middleton.
Glumica je otkrila i da je razmišljala o zahvatu poznatom kao buccal fat removal, odnosno uklanjanju masnog tkiva iz obraza, kojim se lice može učiniti užim, a jagodice izraženijima.
