Mislite li da bi sir uvijek trebao biti smatran nezdravim užitkom? Razmislite ponovno. I dok su neki sirevi bogati mastima i natrijem te nemaju mnogo nutrijenata, drugi pružaju dovoljno proteina, vitamina i korisnih dobrih bakterija, pa se smatraju zdravima. Najzdraviji sirevi obogaćeni su zdravim tvarima koji podržavaju probavu i opću dobrobit.
Ima mnogo različitih faktora koje treba uzeti u obzir. Rosemary Trout, direktorica za kulinarstvo i znanost o hrani na Sveučilištu Drexel, savjetovala je da “gledamo količinu nutrijenata po kalorijama kao jedan faktor”, kao i “sitost… i koliko dobro se nutrijenti apsorbiraju i metaboliziraju.” Psihologinja Jennifer Altman preporučuje da potražimo sireve koji imaju “niske razine zasićenih masnoća i natrija, a visoke razine proteina, kalcija i probiotika.”
Imajući to na umu, najzdraviji sirevi su:
Mozzarella: S čak šest grama proteina u jednoj porciji jedan je od najzdravijih sireva koje možemo jesti. Prema Jennifer Altman, mozzarella ima “nisku razinu zasićenih masnoća i natrija”, i “dobar je izvor kalcija, fosfora i cinka – hranjivih tvari za zdravlje kostiju.” Također je dobar izvor bakterija Lactobacillus casei i Lactobacillus fermentum: dva vrijedna probiotika koji promiču zdravlje crijeva.
Matteo Salvini jede mozzarelluFOTO: PROFIMEDIA
Kozjisir: Ovaj meki, kremasti sir dolazi s nizom zdravstvenih prednosti, uglavnom zbog činjenice da je napravljen od – pogodili ste – kozjeg mlijeka koje je bogato je vitaminom A i riboflavinom (vitamin B2) te sadrži manje laktoze od kravljeg mlijeka, što je dobra vijest za one od nas koji su intolerantni na laktozu.
Osim toga, prema Rosemary Trout, “kozje mlijeko ima veću koncentraciju masnih kiselina kratkog lanca u usporedbi s kravljim mlijekom.” Te masne kiseline mogu rezultirati “intenzivnim, oštrim okusom povezanim s kozjim mlijekom”, ali su i “metabolički reaktivnije”, što znači da se manje vjerojatno skladište kao višak masnoće u tijelu. Također, prema Kim Yawitz, vlasnici Two Six Fitness u St. Louisu, ove manje molekule masti “brže se probavljaju što može pomoći da se brže osjećate siti”, što dovodi do “manjeg unosa kalorija kasnije u obrocima.”
Svježi sir: S visokim udjelom proteina i vrijednih vitamina B, ovaj kremasti sir je već godinama poznat kao zdrava hrana. Prema Kim Yawitz, “jedna šalica sadrži 24 grama proteina koji grade mišiće i zasićuju”, što ga čini “preporučljivim” za ljude koji “teško unose dovoljno proteina”.
Kim Yawitz napominje da mnoge marke svježeg sira također “sadrže bakterije koje mogu pomoći u jačanju vašeg imunološkog sustava i poboljšanju probave.”
Parmezan: S čak deset grama proteina po obroku, pravi parmezan također ima vrlo nizak sadržaj laktoze, pa je lakše probavljiv od ostalih kravljih sireva. Bogat je kalcijem te natrijem, pa se ne preporučuje konzumiranje u velikim količinama. Srećom ima toliko jak okus da većina nas ne konzumira velike komade odjednom.
Švicarski sir: Ovaj slavni sir s rupama bio je na popisu superhrane 2017. godine, kada su korejski istraživači otkrili da sadrži vrijedan probiotik nazvan propionibactirium freudenriechii. Prema Kim Yawitz, studije su sugerirale da ovaj probiotik može “pomoći smanjiti upalu, boriti se protiv infekcija i čak usporiti proces starenja.”
Bogat je drugim ključnim hranjivim tvarima, uključujući “vitamin B12, kalcij i fosfor.” te je “dobar izvor proteina i kalcija, što je dobro za zdravlje kostiju”, rekla je Altman.
Koji je sir najzdraviji? To ovisi o tome što vam je najvažnije. Ako tražite više proteina u svojoj prehrani, opskrbite se svježim sirom i parmezanom. Ako vas brine količina natrija u vašoj prehrani, uzmite mozzarellu. Ako želite osjećati se jače, zdravije i možda čak dulje živjeti, posegnite za švicarskim sirom.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Nakon gotovo četrdeset i pet godina iznimno uspješne glazbene karijere, legendarni duo Denis & Denis – Marina Perazić i Davor Tolja – objavio je da kreće na oproštajnu turneju pod nazivom „Posljednji program tvog kompjutera“, nakon koje više neće nastupati pred publikom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.