Drago Glamuzina ima novu knjigu: Crveni zec donosi intimnu priču o ljubavi, sjećanjima i svemu što vrijeme mijenja
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ljubav, partnerski odnosi, roditeljstvo, prijateljstvo, književnost i seksualnost ostaju među temama oko kojih Glamuzina gradi pjesnički svijet, no u Crvenom zecu mijenja se perspektiva iz koje im pristupa. Umjesto prvenstvenog oslanjanja na događaj, odnos ili konkretnu situaciju, pjesme se češće okreću onome što od tih iskustava ostaje nakon protoka vremena. Sjećanje, naknadno razumijevanje vlastitih postupaka i odnosa te promjene koje vrijeme unosi u način na koji čovjek vidi sebe i druge čine jednu od glavnih linija zbirke.
Takav pomak posebno je zanimljiv u kontekstu Glamuzinine dosadašnje poetike, koja se često povezivala sa stvarnosnim pjesništvom i neposrednim unošenjem prepoznatljivih životnih situacija u književni tekst. U novoj knjizi konkretno iskustvo nije napušteno, ali više nije samo građa iz koje nastaje pjesma. Ono postaje predmet naknadnog promatranja. Lirski subjekt vraća se ljudima, odnosima i događajima iz vlastite prošlosti te ih pokušava razumjeti iz pozicije osobe koja više nije ista kao u trenutku kada su se dogodili.
Zbog toga se Crveni zec može čitati i kao pjesnički dnevnik, odnosno kronologija jednog životnog razdoblja sastavljena od osobnih iskustava, sjećanja i njihovih kasnijih interpretacija. Glamuzinu pritom manje zanima zatvorena priča s jasnim raspletom, a više način na koji se značenje pojedinog događaja mijenja. Ono što je u jednom trenutku izgledalo kao ljubav, sukob, gubitak, bliskost ili svakodnevna epizoda nakon nekoliko godina može dobiti sasvim drukčije mjesto u osobnoj povijesti. Upravo se u tom prostoru između događaja i njegova kasnijeg razumijevanja kreće velik dio nove zbirke.
Naslov Crveni zec uspostavlja izravnu vezu s prethodnom knjigom Crni zec, objavljenom 2022. godine, koja je okupila Glamuzinine sabrane i nove pjesme. Nova knjiga, međutim, nije zamišljena tek kao nastavak prethodne zbirke. Riječ je o novoj pjesničkoj dionici u kojoj se prepoznatljivi motivi i postupci pojavljuju iz perspektive autora koji iza sebe ima više od dva desetljeća objavljivanja poezije, proze i romana. U odnosu na ranije knjige, pripovjednost je djelomično ustupila prostor promišljanju onoga što se dogodilo i onoga što je nakon događaja ostalo u svijesti.
U tim pjesmama privatni život nije izdvojen od svijeta u kojem se odvija. Osobna iskustva smještena su u svakodnevicu obilježenu nesigurnošću, strahom i osjećajem nestabilnosti, ali zbirka se ne pretvara u opću dijagnozu vremena. Glamuzina ostaje usredotočen na pojedinca i njegove odnose s drugim ljudima. Empatija pritom zauzima više prostora nego u dijelu njegova ranijeg pjesničkog opusa. Ljudi koji ulaze u pjesme nisu prisutni samo kao protagonisti određene situacije nego i kao osobe čije se odluke, slabosti i strahovi pokušavaju razumjeti iz vremenskog odmaka.
Crveni zec objavljen je u sklopu V.B.Z.-ova programa Čitajmo domaće, dugogodišnjeg programa predstavljanja novih knjiga hrvatskih i regionalnih autora. Jesenski ciklus 2026. započinje predstavljanjem nove knjige Srđana Gavrilovića, dok je Glamuzinina zbirka drugo izdanje predstavljeno u tom ciklusu. Tijekom jeseni program će obuhvatiti i nova djela Zorana Ferića i Ivana Jozića te drugih autora.
Predstavljanje Crvenog zeca održat će se u utorak, 29. rujna u 20 sati u Malom pogonu Tvornice kulture u Zagrebu. O knjizi će govoriti Đurđica Čilić, Damir Šodan, Slaven Jurić i Drago Glamuzina, dok će pjesme iz zbirke čitati Zoran Čubrilo. Ulaz na predstavljanje je slobodan.
Nova zbirka ujedno je nastavak književnog opusa koji Glamuzina gradi od početka 2000-ih. Rođen je 1967. godine u Vrgorcu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju. Profesionalni put povezao je s novinarstvom, uredničkim radom i izdavaštvom. Radio je kao redaktor u dnevnom listu Vjesnik, zatim kao redaktor i urednik u tjedniku Nacional, a od 2003. do 2011. bio je urednik u Profilu. Od 2011. radi kao urednik u V.B.Z.-u.
Književno se afirmirao zbirkom pjesama Mesari, objavljenom 2001. u Nakladi MD. Za tu je knjigu dobio Nagradu Vladimir Nazor za knjigu godine te Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina. Već je prvom zbirkom oblikovao pjesnički prostor kojem će se vraćati i u kasnijim knjigama: intimnim odnosima, seksualnosti, emocionalnim sukobima i svakodnevnim situacijama ispripovijedanima neposrednim jezikom.
Sedam godina poslije objavio je roman Tri, kojim je pjesničko iskustvo prenio u proznu formu. Roman je 2008. objavio Profil, a Glamuzina je za njega dobio tportalovu nagradu za najbolji hrvatski roman godine. Poeziji se ponovno vratio zbirkom Je li to sve iz 2009., nakon koje je 2011. objavljena knjiga Sami u toj šumi, izbor pjesama popraćen fotografijama Stanka Abadžića.
Zbirka Everest uslijedila je 2016. godine u izdanju Frakture, a godinu poslije Hrvatsko društvo pisaca objavilo je Waiting For The Frogs To Fall, izbor Glamuzininih pjesama na engleskom jeziku. Roman Drugi zakon termodinamike objavljen je 2021. u V.B.Z.-u, a Crni zec, zbirka sabranih i novih pjesama, godinu poslije u izdanju Vuković & Runjić. Godine 2024. objavio je proznu knjigu Noćni portir u izdanju Buybooka.
Crveni zec tako je deseta Glamuzinina samostalna knjiga navedena u njegovoj bibliografiji i povratak pjesničkoj formi nakon Crnog zeca. Njegov dosadašnji rad obuhvaća poeziju, romane i kraću prozu, a pjesme su mu zastupljene u tridesetak domaćih i inozemnih antologija. Knjige su mu prevedene na njemački, bugarski, engleski, makedonski i slovenski jezik.
U novoj zbirci Glamuzina ne prekida s temama i postupcima koji su obilježili njegove prethodne pjesničke knjige. Mijenja se prije svega udaljenost s koje ih promatra. Crveni zec nastaje iz pozicije autora koji se vraća iskustvima o kojima je pisao i ranije, ali sada ispituje što se s njima dogodilo tijekom vremena, što je od njih ostalo i kako ih pamćenje preoblikuje. Umjesto potrebe da se događaj ponovno ispriča, u središte dolazi pitanje kako ga čovjek razumije nakon što od njega prođu godine.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Na predstojećem 24. Zagreb Film Festivalu (ZFF), koji će se od 9. do 15. studenoga održati na više lokacija u Gradu Zagrebu i online, publika će ponovno imati priliku svojim glasovima pridonijeti odluci o najboljem filmu iz programa u okviru Mreže festivala Jadranske regije.
Glazbenica i autorica Paola Valić Bekić, koja djeluje pod umjetničkim imenom Paola V., predstavlja novi singl „Alive Forever“, drugu pjesmu s nadolazećeg albuma. Nakon singla „Trauma“, novom pjesmom nastavlja predstavljati autorski materijal u kojem osobna iskustva i teme života, prolaznosti i vjere povezuje sa zvukom temeljenim na živoj izvedbi.
Martin Kosovec i Orkestar Hrvoja Harkanovca predstavili su videospot za pjesmu „Zatvorite pendžere“, koja je nakon zapaženog nastupa na Zlatnim žicama Slavonije u Požegi dobila i svoje vizualno izdanje. Spot je snimljen na nekoliko slavonskih lokacija, u Preslatincima, Slatiniku Drenjskom i Đakovu, a njegovom je pričom zadržana tematska povezanost pjesme s odlascima iz rodnog kraja, napuštenim domovima i vezom ljudi sa sredinom iz koje potječu.
Postoji nešto posebno u putovanjima koja ne planiramo mjesecima unaprijed. Nekoliko slobodnih dana, torba s osnovnim stvarima i odluka da vikend provedemo negdje drugdje ponekad su sasvim dovoljni da nakratko promijenimo ritam. Još je bolje kada grad koji želimo posjetiti nije udaljen nekoliko presjedanja i kompliciranih kombinacija prijevoza, nego do njega možemo jednostavno sjesti u autobus i krenuti.