HNK Zagreb otvara sezonu prema Europi: Predstave koje vrijedi uhvatiti prije nego što rasprodaju Zagreb
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja pokretanjem HNK2EU – Ciklusa europskog kazališta u Zagrebu, novog programskog okvira kojim se zagrebačka kazališna scena dodatno otvara prema europskim umjetničkim praksama. Ciklus donosi gostovanja istaknutih kazališnih kuća i autora te uspostavlja kontinuitet umjetničke razmjene, dok četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala dodatno potvrđuje ambiciju Zagreba da se pozicionira kao relevantno mjesto susreta domaće i međunarodne operne scene.
„Međunarodna suradnja jedan je od važnih smjerova razvoja HNK-a u Zagrebu. Našoj publici želimo približiti relevantne europske umjetnike, kazališta i predstave, a istodobno vlastite produkcije i umjetnike predstavljati na pozornicama diljem Europe. U tom kontekstu razvijamo HNK2EU – Ciklus europskog kazališta u Zagrebu, važan dio naše dugoročne strategije međunarodnog povezivanja, uz Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta u Hrvatskoj i Europi. Želimo da HNK u Zagrebu bude mjesto susreta različitih umjetničkih poetika te da naša publika ima priliku pratiti recentna europska kazališna ostvarenja, dok istodobno naše produkcije predstavljamo međunarodnoj publici“, ističe intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.
Prvo izdanje HNK2EU donosi program koji u Zagreb dovodi kazališne umjetnike i produkcije različitih poetika, generacija i kulturnih sredina. Ciklus 4. rujna otvara Narodno kazalište Ivan Vazov iz Sofije predstavom „Oružje i čovjek“, prema djelu Georgea Bernarda Shawa, u režiji svjetski poznatoga glumca i redatelja Johna Malkovicha. Velik interes zagrebačke publike potvrđuje činjenica da su ulaznice za ovo gostovanje već rasprodane, čime se prije samoga početka ciklusa pokazuje interes za snažnije uključivanje europskih kazališnih sadržaja u zagrebački kulturni život.
U listopadu na pozornicu HNK2 stiže Berliner Ensemble, jedno od najvažnijih europskih kazališta, s predstavom prema nagrađivanoj drami „Raseljene“ autorice Tene Štivičić, ravnateljice Drame HNK-a u Zagrebu. Gostovanje 2. i 3. listopada ima posebno značenje jer predstavlja prvo gostovanje toga uglednog njemačkog ansambla na hrvatskoj pozornici u organizaciji HNK-a u Zagrebu te istodobno otvara prostor za neposrednu povezanost hrvatskoga i njemačkoga kazališnog konteksta.
Program se nastavlja 20. listopada gostovanjem Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane, koje će predstaviti predstavu „Ne Carmen“, nastalu prema motivima Bizetove „Carmen“ u režiji Zane Hoxhe. Zagrebački ciklus potom se početkom studenoga nastavlja gostovanjima Slovenskoga narodnog gledališča Nova Gorica, koje će 3. i 5. studenoga izvesti autorske projekte Tomija Janežiča „1973.“ i „1982.“, nastale u okviru službenog programa Europske prijestolnice kulture GO! 2025.
Međunarodna dimenzija programa pritom se ne zaustavlja na gostovanjima. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Prešernovo gledališče Kranj, Slovensko mladinsko gledališče i Mestno gledališče Ptuj zajednički pripremaju veliku međunarodnu koprodukciju prema motivima televizijske serije „Osam sati ne čini dan“ Rainera Wernera Fassbindera. Zagrebačka premijera zakazana je za 19. veljače 2027., čime se međunarodna suradnja nastavlja razvijati kroz stvaranje novih umjetničkih projekata, a ne samo kroz razmjenu već postojećih produkcija. Program HNK2EU za prva dva kvartala 2027. bit će objavljen u studenome.
Važan segment međunarodnog programa čini i četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koje će se od 11. do 20. rujna 2026. održati na trima pozornicama HNK-a u Zagrebu. Tijekom deset festivalskih dana Zagreb će ugostiti europske operne kuće, ansamble i umjetnike, uz tridesetak događanja u glavnom i popratnom programu, potvrđujući festival kao jednu od središnjih platformi međunarodne operne suradnje u Hrvatskoj.
Na festivalu sudjeluju Poljska kraljevska opera, Slovensko narodno gledališče Maribor, španjolska Cantoría uz Hrvatski barokni ansambl te francuska Compagnie Minute Papillon s predstavom za djecu nastalom u koprodukciji s francuskim Festivalom Aix-en-Provence. Program tako obuhvaća različite operne tradicije, umjetničke pristupe i formate te publici omogućuje neposredan uvid u aktualna europska kretanja na području operne umjetnosti.
Festival 11. rujna otvara Verdijeva „Aida“, nastala kao međunarodna koprodukcija HNK-a u Zagrebu, Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena. Riječ je o projektu koji međunarodnu suradnju postavlja u samo središte produkcijskog procesa i potvrđuje usmjerenje zagrebačkoga HNK-a prema velikim europskim koprodukcijama.
Deset festivalskih dana zaključit će 20. rujna veliki gala koncert na kojem će nastupiti međunarodne operne zvijezde Piotr Beczała i Marigona Qerkezi uz soliste i orkestar Opere HNK-a u Zagrebu. „Aidu“ i završni gala koncert dirigirat će šef dirigent zagrebačke Opere Pier Giorgio Morandi, čime će festival dobiti završnicu koja povezuje međunarodni umjetnički profil manifestacije s ansamblom zagrebačke Opere.
Druga strana međunarodne strategije HNK-a u Zagrebu odnosi se na sustavno predstavljanje vlastitih umjetničkih produkcija izvan Hrvatske. Nakon što Zagreb postaje mjesto susreta europskih kazališta, ansambala i umjetnika, produkcije Drame, Opere i Baleta HNK-a tijekom sezone odlaze prema publici različitih europskih sredina.
Već 26. rujna Krležine „Zastave“ u režiji Ivana Planinića gostovat će u Budimpešti, gdje će zagrebačka interpretacija jednoga od ključnih djela hrvatske književnosti biti predstavljena mađarskoj publici. Gostovanje ima i šire kulturno značenje jer otvara prostor međunarodnoj vidljivosti hrvatske dramske baštine i suvremenih kazališnih interpretacija.
Opera HNK-a u Zagrebu 1. listopada gostovat će u Slovenskom narodnom gledališču Maribor s „Erom s onoga svijeta“, dok će Drama HNK-a 20. listopada u Slovenskom mladinskom gledališču u Ljubljani izvesti predstavu „Budi uvijek kao zmaj“ Espija Tomičića. Istoga dana ljubljanski će ansambl u Zagrebu predstaviti „Ne Carmen“, čime se uspostavlja neposredna programska razmjena dviju kazališnih kuća i dodatno osnažuje kulturna povezanost Zagreba i Ljubljane.
Međunarodna gostovanja Drame nastavljaju se u prosincu u Novoj Gorici, gdje će 13. prosinca biti izvedena predstava „Sorry“, autorski projekt Bobe Jelčića, a 15. prosinca „Maria Stuart“ u režiji i koreografiji Matije Ferlina. Time se različiti redateljski i autorski pristupi zagrebačkoga dramskog ansambla uključuju u širi europski kazališni kontekst.
Snažnu međunarodnu prisutnost tijekom sezone ostvarivat će i Balet HNK-a u Zagrebu. Baletni ansambl 25. listopada gostovat će u Slovenskome mladinskom gledališču u Ljubljani s Bigonzettijevim diptihom „Kazimir’s Colours / Rossini Cards“, dok će se međunarodni program nastaviti i tijekom 2027. godine. Među već dogovorenim gostovanjima posebno se izdvaja nastup u Luganu u siječnju 2027., gdje će biti izveden balet „Žar ptica / Petruška“ na glazbu Igora Stravinskog, u koreografijama Maše Kolar i Edwarda Cluga.
Nova sezona HNK-a u Zagrebu tako donosi jasno oblikovan model dvosmjerne međunarodne suradnje u kojem se europska kazališna scena približava zagrebačkoj publici, dok se istodobno umjetnički potencijal nacionalne kazališne kuće predstavlja na pozornicama izvan Hrvatske. HNK2EU, Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta zajedno tvore povezanu programsku cjelinu koja nadilazi pojedinačna gostovanja i uspostavlja dugoročniju mrežu umjetničkih partnerstava.
U takvom modelu međunarodna suradnja postaje sastavni dio razvoja institucije, njezine umjetničke politike i odnosa prema publici. HNK u Zagrebu pritom potvrđuje svoju ulogu nacionalne kazališne kuće, ali i institucije koja aktivno sudjeluje u suvremenim europskim kulturnim procesima, stvarajući prostor za susret različitih umjetničkih poetika, iskustava i produkcijskih modela. Nova sezona stoga ne donosi samo program međunarodnih gostovanja, nego i nastavak strateškog procesa kojim HNK u Zagrebu Zagreb pozicionira kao mjesto relevantnog europskog kazališnog dijaloga, a vlastitu umjetničku produkciju kao aktivan dio europske kulturne scene.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.