Ne propustite: Radio Voćarska slavi 100 godina zagrebačkog radija – doživite predstave, zvuk i palačinke uživo!
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
Proljeće je napokon stiglo u grad, obasjavajući krošnje i travnjake na zagrebačkoj Šalati, a s njim i četvrta sezona letećeg kazališno-radijskog ciklusa koji, kao što to samo RadioTeatar zna, spaja prošlost i sadašnjost kroz zvučnu poeziju i scensku igru. Za Zvonimira Bajsića i njegove suradnike, koji u svom umjetničkom radu neumorno istražuju povijest radija, stare fonoarhive i duh prošlih vremena, ovo proljeće ima posebnu težinu: točno sto godina ranije, u skromnom improviziranom studiju iznad bivše konjušnice na Gornjem gradu, po prvi put je u eter zagrebačkog radija dopro glas: čuveni „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“ izgovorio je prvi direktor dr. Ivo Štern, dok je više desetljeća kasnije, u modernijim uvjetima, snimku njegovih riječi ponovila Božena Begović, književnica, osnivačica Pionirskog kazališta i prva spikerica Radio Zagreba.
U čast stoljeću radija, zagrebačka Šalata ovog proljeća postaje mjesto gdje se šumovi krošnji i titraji etera miješaju sa smijehom djece, mirisom proljetnog zraka i glazbom koja odzvanja dvorištem, dok se na „zvučnim obalama“ smjenjuju predstave za odrasle i djecu, radionice, slušaonice, te dodatni sadržaji poput zvučnih šetnji, koncerata, susreta i nezaobilaznih palačinki, koje su u međuvremenu postale planetarno poznati simbol kvartovskog druženja.
Program „Halo, halo, ovdje Radio Voćarska – u čast stoljeću radija“ zamišljen je kao sanjarski prostor u kojem se tišina, šuštanje krošnji, valovi etera i kazališni prizori stapaju u intimno iskustvo, u kojem se susjedi svih generacija ponovno uče slušati i promatrati svijet oko sebe, u malim, dragocjenim trenucima koncentriranog slušanja. Inspiriran bogatom ostavštinom Zvonimira Bajsića, maestra radiofonije koji je cijeli život proveo tragajući za tihim prostorima, ovaj ciklus poziva na ponovno otkrivanje radijske i kazališne poezije, u kojoj svaki zvuk nosi priču, a svaka priča ima svoj zvuk.
Nastavite čitati nakon oglasa
Prvi susreti sezone počinju u subotu, 11. travnja, u 19:30, zvučnom šetnjom „Soundwalk na prstima“, kojom publika ulazi u kvart i priprema se za večernju predstavu za odrasle „Predsoblja“ koja počinje u 20:00. Sljedeće nedjelje, 12. travnja, u 20:00 ponovno se otvara zvučna ruta „Do Tošinih stuba“, a program završava izvedbom „Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje) – stoljeću radija u čast“ u 20:30. Posebno je razigran četvrtak 16. travnja u 11:00, rezerviran za vrtićke grupe i izvedbu „Zika Zika Muzika“, dok subota, 18. travnja u 11:00, donosi dječju predstavu „BASKA – poema s puno problema“ Trupe OvoOno, namijenjenu publici od 7 do 107 godina. Nedjelja, 19. travnja, u 11:00 rezervirana je za izvedbu „Ratovi svjetova“, predstave za djecu od 9 do 13 godina.
Vrhunac ciklusa očekuje nas u vikendu 25. i 26. travnja, kada subota u 11:00 donosi predstavu „Drvo koje je pjevalo“ za uzrast od 5 do 12 godina, u 19:30 premijerno zvučnu šetnju „Glogovac“, a u 20:30 koncert Zack Dust benda i gostiju. Nedjelja, 26. travnja, prožeta je cjelodnevnim programom: u 16:00 i 17:30 za najmlađe od 2 do 5 godina izvodi se „MaLoLu“, u 18:30 slijedi premijera zvučne šetnje „Glogovac“, u 19:30 predstava „Soundtrack za film koji nije snimljen“, a u 21:00 koncert Radio Mediteran Big Banda s glazbom iz predstave „Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana“. Tijekom cijelog dana dvorište postaje otvoreni radijski prostor s glazbom, kvizovima, druženjima i nezaobilaznim palačinkama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ulaznice za sve programe dostupne su putem sustava Core Event, a svatko tko kroči na Voćarsku 71 pozvan je na iskustvo povratka izvoru slušanja – na mir, koncentraciju, šuštanje krošnji i kvartovsku radost, gdje se staro i novo spajaju u jedinstvenom zvučnom kaleidoskopu.
Ciklus Radio Voćarska realizira se uz podršku Grada Zagreba kroz program Kultura i umjetnost u zajednici, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklade Kultura nova te u suradnji s Mjesnim odborom Voćarska, podsjećajući nas da umjetnost i zajedništvo uvijek imaju svoje mjesto, čak i usred gradske vreve.
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
