Krleža na sceni ZKM-a kao nikada prije: Hrabra adaptacija “LOGOR / GOLGOTA” otvara pitanja rata, kapitalizma i ljudskog dostojanstva
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na tribini su sudjelovale teatrologinja i književnica Nataša Govedić, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti, te znanstvenica Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ujedno i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum. Razgovor je moderirao pisac i urednik Srđan Sandić, koji je raspravu usmjerio prema ključnom pitanju: na koji način Krležino antiratno mišljenje danas odzvanja u vremenu obilježenom krizom europskog političkog projekta, obnovom imperijalnih sukoba i dubokim društvenim napetostima kasnog kapitalizma.
Sudionice tribine naglasile su kako se Krležine drame, u kojima se tematiziraju rat, represija i tragična sudbina pojedinca unutar nasilnih povijesnih mehanizama, danas čitaju s novom snagom i neobičnom aktualnošću. U vremenu globalnih nestabilnosti, masovnih migracija i ekonomskih nejednakosti, Krležini tekstovi djeluju gotovo proročanski, kao oštra dijagnoza svijeta koji se ponovno nalazi na rubu velikih povijesnih lomova, nalik onima na samom kraju Austro-Ugarske Monarhije.
Govoreći o adaptaciji koju za predstavu LOGOR / GOLGOTA potpisuju redateljica Nina Rajić Kranjac i dramaturg Goran Injac, Nataša Govedić i Suzana Marjanić složile su se kako je riječ o iznimno promišljenom i odvažnom dramaturškom zahvatu. Premda su drame U logoru i Golgota često objavljivane zajedno, njihovo spajanje u jednu scensku strukturu dobiva posve novu dimenziju. Kako je istaknula Govedić, replike iz dvaju tekstova u predstavi se međusobno „kopčaju“ u svojevrsnim dramaturškim šavovima: pitanje koje se postavlja u jednoj drami dobiva svoj odjek ili odgovor u drugoj, stvarajući dinamičan i višeslojan dijalog između dvaju svjetova.
Taj se dijalog odvija između ratišta i radničke svakodnevice, između vojnika i radnika, između militarizirane discipline i ekonomskog podčinjavanja. Sudbine likova prelamaju se kroz motive koji su i danas bolno prepoznatljivi: ratovi koji razaraju društva, migracije koje potresaju granice država, prekarni rad koji nagriza dostojanstvo pojedinca te raspad industrijskih sustava koji su nekoć oblikovali čitave zajednice. U tom kontekstu spomenuta su i hrvatska brodogradilišta i tvornice uništene tijekom tranzicijskih privatizacija, koje su mnogi doživjeli kao proces sustavne pljačke i društvenog raslojavanja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posebno mjesto u raspravi zauzela je Krležina ideja solidarnosti, koja se kroz njegove dramske tekstove pojavljuje kao moralno i političko uporište. Prema riječima sudionica tribine, Krleža gotovo uvijek zauzima perspektivu onih koji su poniženi, obespravljeni ili dehumanizirani – ljudi koji se nalaze na samom rubu društvenog poretka, izloženi nasilju institucija i ideologija.
U drami U logoru lik Horvata simbolizira čovjeka koji se srami vlastite pokornosti, svjestan da je pristao na egzistenciju poslušnog pseta koje se ulizuje autoritetima kako bi preživjelo. Takva „pasja egzistencija“, kako je istaknuto na tribini, nije samo povijesna metafora nego i snažna slika suvremenog društva, u kojem se poslušnost i oportunizam često nagrađuju, dok se kritičko mišljenje kažnjava. Trenutak u kojem se to poslušno pseto pretvara u bijesnog psa – trenutak kada se usudi reći ne – označava početak političkog sazrijevanja i povratak ljudskog dostojanstva.
Nastavite čitati nakon oglasa
Drugim riječima, kako je zaključila Suzana Marjanić, čovjek postaje istinski slobodan tek onda kada, unatoč svim pritiscima institucija i struktura moći, odluči izgovoriti odlučno i nepokolebljivo NE. Upravo u tom činu otpora, koji je ujedno i čin etičke hrabrosti, otvara se prostor za ljudskost i solidarnost.
Premijera predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih zakazana je za 20. ožujka 2026. godine, dok su reprizne izvedbe najavljene za 21., 22., 27., 28. i 29. ožujka. Očekuje se da će ova kazališna produkcija, koja hrabro reinterpretira Krležine antiratne drame kroz prizmu suvremenih društvenih konflikata, potaknuti novu raspravu o ulozi kazališta kao prostora kritičkog promišljanja svijeta u kojem živimo.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Službeni video spot za pjesmu Bižuterija u izvedbi Jelene Rozga premijerno je predstavljen danas u podnevnom terminu, čime je jedno od najpoznatijih izdanja iz njezina samostalnog repertoara dobilo novo vizualno oblikovanje.
Uz novu fotografiju, njegova kći podijelila je i starije uspomene, podsjećajući na bogatu karijeru i prepoznatljiv šarm koji je Jacka Nicholsona učinio jednim od najvećih imena u povijesti Hollywooda.
