Riječi, slike i snovi: Izložba plakata koja otkriva kako je vizualna kultura oblikovala naše pamćenje
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Izložba predstavlja više od 400 plakata iz privatne zbirke Petra Smiljanića, jedne od najopsežnijih i najznačajnijih kolekcija te vrste u ovom dijelu Europe, koja broji desetke tisuća primjeraka nastalih od prvih desetljeća 20. stoljeća pa sve do početka 2000-tih godina. Upravo taj široki vremenski raspon omogućuje sagledavanje plakata ne samo kao sredstva oglašavanja ili informiranja, nego kao medija koji se neprestano mijenjao, reagirao na društvene okolnosti i tehnološke uvjete, ali i služio kao poligon za eksperimentiranje generacija dizajnera i umjetnika.
Izložba je strukturirana oko četiri velike tematske cjeline koje otvaraju pogled na filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija, od političkih i sportskih događanja do sajmova, glazbenih i likovnih programa, te plakate koji funkcioniraju kao samostalna umjetnička djela. U tom smislu ona ne prikazuje samo reprezentativne radove, nego pokušava ispričati priču o samom mediju plakata, o njegovim mogućnostima i ograničenjima, o granicama koje su dizajneri svjesno pomicali ili rušili, ali i o institucijama, festivalima i kulturnim kontekstima koji su omogućili izniman kontinuitet vrhunskog grafičkog dizajna na prostoru Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije.
Posebno mjesto unutar izložbe zauzimaju filmski plakati, koji su kroz desetljeća balansirali između komercijalne funkcije i autorskog izraza. Njihova je primarna zadaća bila informirati publiku o filmu, njegovim autorima i glumcima te vizualno sugerirati žanr i atmosferu, no unutar tih zadanih okvira dizajneri su često uspijevali stvoriti upečatljive, pamtljive i konceptualno snažne vizualne interpretacije filmskog sadržaja. Sažimanjem ključnih motiva, scena i emocija u vizualne kolaže ili ilustracije, filmski plakati postajali su svojevrsni most između filma i gledatelja, a zbog tehnoloških ograničenja tiska tijekom pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina ilustracija je imala dominantnu ulogu, dok se fotografija najčešće koristila u formi portreta filmskih zvijezda ili prepoznatljivih prizora.
Nastavite čitati nakon oglasa
U domaćem i regionalnom kontekstu, iznimno važnu ulogu imao je kazališni plakat, osobito od šezdesetih do osamdesetih godina, kada je upravo taj segment grafičkog dizajna postao prostor izrazite kreativne slobode i formalne inovacije. Namijenjen pretežno obrazovanoj publici, kazališni plakat nije bio opterećen tržišnim imperativima masovne privlačnosti, a istodobno je bio dovoljno distanciran od izravne političko-ideološke agitacije da omogući suptilne, ali često provokativne društvene komentare. Razvoj studentskih i eksperimentalnih kazališta, novih festivala i kazališnih institucija stvorio je plodno tlo za suradnju s dizajnerima koji su upravo kroz kazališni plakat ostvarili neka od svojih najznačajnijih djela, pri čemu se često javljaju elementi začudne, magične ili nadrealne atmosfere, kao i sudari svakodnevice i scenske iluzije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Cjelina posvećena plakatima manifestacija dodatno naglašava snažnu povezanost dizajna i društvenih događanja koja su obilježila kulturnu i javnu povijest regije, pri čemu se plakat pojavljuje kao ključni nositelj identiteta velikih festivala, sportskih natjecanja i sajmova koji su imali transformativan utjecaj na gradove i zajednice u kojima su se odvijali. U tim radovima dizajn prestaje biti puka pratnja događaja i postaje aktivni sudionik u oblikovanju kolektivnog pamćenja, stvarajući vizualne kodove koji i desetljećima kasnije ostaju prepoznatljivi.
Završna cjelina izložbe usmjerena je na plakat kao autonomno umjetničko djelo, osobito u kontekstu šezdesetih i sedamdesetih godina, kada su brojni umjetnici koristili grafički dizajn kako bi propitivali granice umjetnosti, prirodu umjetničkog objekta i mehanizme vizualne komunikacije. U tim radovima plakat prestaje biti isključivo funkcionalan medij i postaje prostor konceptualnog istraživanja, kritike i eksperimenta, čime se dodatno potvrđuje njegova važnost unutar povijesti suvremene umjetnosti.
Izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića tako pruža uvid u samo jedan segment iznimno bogate Zbirke Smiljanić, koja obuhvaća i ključna djela vizualne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, fotografiju, grafiku, knjige te avangardne i neoavangardne časopise, a ujedno potvrđuje koliko je plakat, unatoč svojoj prolaznosti i vezanosti uz trenutak, trajno oblikovao način na koji gledamo, čitamo i razumijemo vizualni svijet oko sebe. Izložbu suorganiziraju Lauba – Kuća za ljude i umjetnost i Hrvatsko dizajnersko društvo, ostaje otvorena do 25. siječnja 2026., a kustoski tim predvođen Markom Golubom, uz asistenticu Tenu Lovrenčić i suradnju Petra Smiljanića i Dejana Kršića, potpisuje koncept koji ovu zbirku predstavlja ne samo kao arhiv prošlosti, nego kao živi, relevantni prostor dijaloga između riječi, slika i snova.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
U svijetu moderne njege kože granica između dermatologije, estetske medicine i luksuzne kozmetike postaje sve tanja jer žene i muškarci više ne traže samo kremu koja će površinski nahraniti kožu, već proizvode koji razumiju kompleksne potrebe kože koja se svakodnevno mijenja pod utjecajem stresa, životnog ritma, okoliša, nedostatka sna i prirodnog procesa starenja. Upravo iz te filozofije nastao je Teoxane Advanced Filler Soin Hydratant & Liftant, hidratantna i učvršćujuća krema švicarskog brenda Teoxane koji je svoju reputaciju izgradio na znanju iz područja hijaluronske kiseline i estetske medicine, stvarajući proizvode koji spajaju znanstveni pristup, sofisticirane formule i luksuzni osjećaj svakodnevnog rituala njege.
Riječ je o efektnom kombinezonu Missoni, modelu koji zahvaljujući širokim nogavicama i lepršavim bočnim dijelovima stvara gotovo filmski efekt pri hodu.
