Kako zagrebački balet ponovno preobražava klasiku i što to znači za suvremenu scenu?
Baletna predstava Žar ptica/Petruška, izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, osvojila je Nagradu Tito Strozzi za sezonu 2024./2025., potvrđujući kako se suvremeni zagrebački balet ne boji reinterpretacije klasika, nego traži nove oblike izraza kroz glazbu, pokret i vizualnu estetiku. Premijera izvedena sredinom studenoga 2024. pokazala je koliko je spoj koreografskog umijeća Maše Kolar i Edwarda Cluga, uz raskoš Stravinskijeve glazbe, sposoban prenijeti mitske i emotivne slojeve na publiku koja prati suvremenu baletnu scenu u Hrvatskoj.
U srcu predstave leži pažljivo promišljen dijalog između glazbenog teksta Igora Stravinskoga i vizualnog jezika scene, koji omogućuje gledatelju da doživi i Žar pticu i Petrušku u njihovoj kompleksnosti i snazi. Svaka kretnja plesača, svaki detalj scenografije Marka Japelja i kostima Lea Kulaša, prožet je stilskim i emotivnim smislenim narativom, a orkestar pod dirigentskim ravnanjem Valentina Egela stvara glazbeni okvir u kojem se savršeno prepliću ritam, dramatika i poetična sugestivnost. Čitatelji koji pretražuju frazu Zagrebački balet Žar ptica Petruška pronaći će ovu predstavu kao jedan od ključnih primjera suvremene interpretacije klasične glazbe i baletnog izraza.
Umjetnički izazov koji spaja prošlost i sadašnjost
Balet Žar ptica/Petruška svojom izvedbom pokazuje kako suvremena interpretacija klasike zahtijeva ne samo tehničku preciznost, nego i sposobnost plesača i koreografa da u ritmu i pokretu prenesu emocionalnu i simboličku težinu djela, a u isto vrijeme dopuste publici da osjeti njezinu univerzalnu naraciju. Kolar i Clug unose svoj specifičan senzibilitet u poznate baletne priče, stvarajući prostor u kojem se moderni baletni vokabular susreće s bogatom glazbenom tradicijom, a publika, prateći izvedbu, dobiva priliku promatrati kako suvremeni Zagrebački balet Žar ptica Petruška oblikuje novu dimenziju kazališnog doživljaja. Svestrana i emotivno angažirana izvedba, u kojoj se prošlost i sadašnjost prepliću, potvrđuje važnost praćenja i razumijevanja domaće baletne scene, ali i šireg konteksta suvremenih umjetničkih interpretacija.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Dok s Ivanom Rakitićem i njihovim kćerima uživa u istraživanju najsunčanijeg hrvatskog otoka, supruga bivšeg Vatrenog odabrala je udobne i prozračne hlače koje su idealan izbor za visoke temperature.
Sunny Sandler u showu Jimmyja Fallona ispričala je detalj iz obiteljskog života koji je nasmijao publiku, a glavni "krivac" ponovno je osebujni stil njezina slavnog oca.
Dok većina bira heklane haljine i suknje, Izabel je odabrala luksuzni pleteni top brenda Magda Butrym i pokazala kako izgleda jedan od najupečatljivijih ljetnih trendova.
