ZKM otvara sezonu predstavom o vremenu, odlascima i sjećanju: “Max, Mischa i ofenziva Tet” postaje kazališni događaj godine
U Zagrebačkom kazalištu mladih 17. listopada bit će predstavljena premijera predstave “Max, Mischa i ofenziva Tet”, u režiji Ivice Buljana, prema romanu norveškog autora Johana Harstada. Djelo koje je već u književnom svijetu postalo simbol jedne generacije sada se pretvara u kazališni događaj koji preispituje odnos između umjetnosti, identiteta i sjećanja. U središtu je priča o redatelju Maksimilijanu Hanssonu, Norvežaninu koji emigrira u Sjedinjene Američke Države i koji, okružen teatrom, probama i turnejama, postaje svjedok vlastitog raseljavanja – fizičkog, ali i unutarnjeg.
Harstadov roman, a sada i Buljanova predstava, ne govori samo o pojedincu, već o čitavom svijetu u pokretu. O migracijama, nostalgiji i prijateljstvima koja se protežu kroz kontinente. O kazalištu koje više nije samo prostor izvedbe, već način postojanja. U tom kontekstu “Max, Mischa i ofenziva Tet” postaje nešto više od adaptacije – on je kazališni esej o vremenu i pripadnosti.
Kazalište kao sjećanje koje diše
Buljanovo čitanje romana prati suvremeni europski trend pretvaranja velikih romana u scensku formu. Kao što je Van Hove stvorio kazališnu verziju romana A Little Life, a Gosselin, Mitchell i Complicité istražili granice između proze i scene, tako i ZKM ovom predstavom otvara prostor gdje riječ postaje pokret, a svjetlo preuzima ulogu pripovjedača.
Predstava “Max, Mischa i ofenziva Tet” u ZKM-u okuplja snažan ansambl u kojem se isprepliću glasovi, sjećanja i likovi koji tvore kolektivnu priču o odlasku i povratku. Ugo Korani utjelovljuje Maxa, Hrvojka Begović Mishu, dok Lucija Šerbedžija, Frano Mašković i Rakan Rushaidat grade emocionalni okvir predstave. Glumački ansambl, u kojem su i Nataša Dangubić, Dado Ćosić, Vedran Živolić, Milica Manojlović i Rok Juričić, funkcionira kao jedno tijelo koje diše u ritmu Harstadove proze.
Scenograf Aleksandar Denić stvara svijet između galerije i stanice, dok kostimografkinja Ana Savić Gecan odijeva likove u slojeve vremena, prostora i identiteta. Glazba Darka Rundeka, koja povezuje zvukove autoceste, aviona i dvorane, postaje suptilni vodič kroz emocije, gotovo poput drugog lika.
Buljan je već ranije pokazao kako zna scenski prenijeti literarni ritam, no u “Maxu, Mischi i ofenzivi Tet” dotiče se onoga što nazivamo kontinuitetom života. Njegov teatar ne rekonstruira roman, već ga preobražava u iskustvo koje se živi zajedno s publikom. Harstadov epski realizam, humor i melankolija u ZKM-u pronalaze novo tijelo – ono glumca, ansambla, gledališta.
Predstava je, u tom smislu, i hommage moći kazališta da upija složenost svijeta i da je iznova ispriča kroz glasove koji pripadaju sadašnjosti. ZKM se ovim naslovom ne priklanja trendu nego ga preispituje, potvrđujući da kazalište i dalje ima snagu stvarati kontinente osjećaja u vremenu koje se ubrzano fragmentira.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Kim Kardashian započela je suradnju s Lawom Roachem, jednim od najpoznatijih celebrity stilista današnjice, a njihov prvi zajednički projekt predstavljen je 19. rujna 2026. na svečanom otvorenju Lucas Museum of Narrative Art u Los Angelesu. Vijest o suradnji nije objavljena kroz službeno priopćenje, intervju ili unaprijed pripremljenu kampanju, nego ju je potvrdio sam Roach nakon što su fotografije Kardashian s događaja počele kružiti medijima i društvenim mrežama. Roach je na platformi X podijelio snimku njezina izdanja i uz nju kratko napisao „New client“, čime je potvrdio da Kardashian ulazi među njegove klijentice.
Irma Dragičević ovih je dana ponovno privukla pažnju pratitelja, ovoga puta novim setom fotografija sa svog vjenčanja s opernim pjevačem Leonom Košavićem. Nakon što je neposredno poslije svadbe objavila tek poneki kadar, sada je pokazala više detalja s proslave održane 4. rujna na imanju obitelji Korak u Jastrebarskom, gdje je par nakon osam godina veze izgovorio sudbonosno „da“.
U trenutku kada su se posljedice Macklemoreova nastupa proširile izvan MetLife Stadiuma, priča je prestala biti samo rasprava o političkim porukama jednog izvođača. U njezino središte ušli su vlasnici stadiona, promoteri i poslovna struktura koja omogućuje održavanje velikih američkih turneja. Upravo je na toj razini nastao problem koji Ed Sheeran više nije mogao riješiti jednostavnom odlukom o tome tko će nastupati prije njega. Nekoliko budućih koncertnih lokacija odbilo je prihvatiti Macklemorea u programu, a organizatori su se suočili s mogućnošću da zbog jednog predizvođača izgube stadione potrebne za nastavak američkog dijela Loop Toura.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
