Julie Clark obilježila je svijet kriminalističkih romana 2020. godine svojim prvijencem „U bijegu“.
Ovaj roman donosi priču prepunu preokreta u kojoj je poželjan zavjet
šutnje, jer svaka pogrešna sumnja može biti smrtonosna. Svojim stilom pisanja,
inteligentnim likovima, napetom radnjom i razrađenom pričom Clark je postala
omiljena autorica milijunima čitatelja diljem svijeta. Zaključak brojnih knjižnih klubova
je isti – ovo je jedan od najboljih romana!
Prvi roman Julie Clark držao se na top listama tjednima
Da je zaista riječ o velikoj svjetskoj uspješnici svjedoče i renomirani USA Today i
New York Times na čijem se popisu najboljih roman „U bijegu“ čvrsto držao tjednima.
U vrsnom prijevodu Marina Popovića, ova napeta priča o dvjema usamljenim, očajnim
ženama koje će učiniti sve kako bi pobjegle od svojih života i muškaraca koji ih
kontroliraju, držat će vas prikovanima do posljednje stranice.
Krimić “U bijegu” Julie Clark
Radnja prvog romana Julie Clark
New York, zračna luka JFK: Claire je na putu za Portoriko kako bi podržala svojega
supruga, ambicioznog političara, u izbornoj kampanji. No ono što zapravo želi je pobjeći od njegovih nasilnih ispada i potpune kontrole koju ima nad njom. U kafiću zračne
luke započinje razgovor s Evom, koja putuje u Kaliforniju i strahuje da joj je policija za
petama jer je teško bolesnom mužu pomogla umrijeti.
Dvije žene odluče zamijeniti propusnice za ukrcaj i jedna drugoj pokloniti priliku za novi život.
Nakon slijetanja u Kaliforniju, Claire dozna da se zrakoplov za Portoriko srušio. Osim
toga, u Evinoj kući, gdje potraži sklonište, sve upućuje na to da joj je druga žena
ispričala gomilu laži. Je li bijeg u tuđi život Claire samo namamio u zamku? Je li
moguće jednostavno nestati bez ikakva traga?
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
