Zašto nam je povijest potrebnija nego ikad: knjiga koja otkriva kako izbjeći ekološki kolaps i spasiti budućnost čovječanstva
U vremenu kada živimo od notifikacije do notifikacije, a pogled nam rijetko seže dalje od idućeg tjedna, teško je zamisliti da rješenja za budućnost leže upravo – u prošlosti. Ipak, upravo na tome inzistira Roman Krznaric, britanski filozof hrvatskih korijena koji je svojim knjigama Empatija, Kabinet čuda i Carpe Diem danas osvojio čitatelje diljem svijeta. Njegova nova knjiga Povijest za bolje sutra: pouke iz prošlosti za humaniju budućnost, objavljena u izdanju Planetopije, donosi svježu perspektivu – povijest ne moramo gledati kao niz nepomičnih datuma, nego kao izvor radikalne nade i inspiracije za budućnost.
Krznaric nas vodi kroz fascinantna poglavlja svjetske povijesti: od radikalnih pobuna koje pokazuju snagu neposluha u suočavanju s klimatskom krizom, preko Japana 18. stoljeća i modela regenerativnog gospodarstva, pa sve do razumijevanja korijena kapitalizma kako bismo znali obuzdati umjetnu inteligenciju. Povijest nam tako postaje ogledalo i vodič – ne samo podsjetnik na ono što je bilo, nego i alat za izbjegavanje katastrofa koje bi tek mogle doći.
„Ovo je knjiga radikalne nade“, kaže Krznaric, podsjećajući da su društva kroz stoljeća preživljavala i najteže krize. Ako su oni mogli – zašto ne bismo i mi? Njegovi uvidi nisu samo akademski – oni su praktični, inspirativni i duboko osobni, namijenjeni svima koji vjeruju da budućnost možemo (i moramo) graditi humanije.
Osim što je autor, mislilac i filozof, Krznaric je i osnivač Muzeja empatije u Londonu, član Rimskog Kluba te istraživač na Sveučilištu u Oxfordu. Njegov rad oblikovao je političke aktiviste, poduzetnike, dizajnere i vizionare diljem svijeta. I baš zato njegova nova knjiga dolazi u pravom trenutku: turbulentna desetljeća pred nama zahtijevaju novu dozu hrabrosti, solidarnosti i – povijesne mudrosti.
Ako ste ikada poželjeli da vam povijest ispriča ne samo što je bilo, nego i što bi moglo biti – ova knjiga je nezaobilazna.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
