Od književnih klasika koji su obilježili generacije žena do suvremenih priča pretočenih u serije i filmove, ova djela iz temelja su promijenila pogled na položaj žene u društvu. One su potaknule razgovore, izazvale promjene i nadahnule milijune.
Ako tražite štivo koje će vas osnažiti, inspirirati i natjerati na razmišljanje, ovo je popis koji ne želite preskočiti. Donosimo devet klasika feminističke literature koje bi svaka žena – i muškarac – trebala barem jednom pročitati.
1. Simone de Beauvoir – ‘Drugi spol’
Remek-djelo iz 1949. koje je i dalje temeljna literatura feminističke teorije. Simone de Beauvoir temeljito analizira zašto je žena kroz povijest smatrana ‘drugom’ i razbija mitove o ‘ženskoj prirodi’. Ovo je knjiga koja i danas izaziva važne društvene rasprave.
2. Margaret Atwood – ‘Sluškinjina priča’
Distopijska fikcija koja boli jer odražava stvarnost. Svijet bez ženskih prava možda je izmišljen, ali upozorenja su itekako stvarna. Ako ste gledali seriju, vrijeme je da pročitate i original.
3. Kate Chopin – ‘Buđenje’
Još 1899. Kate Chopin napisala je roman koji je bio ispred svog vremena. Edna Pontellier bori se za vlastiti identitet i slobodu u patrijarhalnom društvu – tema koja nikad ne zastarijeva.
4. Sylvia Plath – ‘Stakleno zvono’
Roman koji govori o psihološkoj stvarnosti žena pod pritiskom savršenstva.
Esther Greenwood simbolizira borbu mladih žena s očekivanjima, depresijom i izolacijom.
5. Virginia Woolf – ‘Vlastita soba’
Ovaj esej iz 1929. pokazuje koliko su prostor, vrijeme i novac ključni za žensku kreativnost. Woolf postavlja pitanje: mogu li žene stvarati ako nemaju slobodu?
6. Slavenka Drakulić – ‘Smrtni grijesi feminizma’
Jedna od najvažnijih feminističkih autorica regije donosi zbirku eseja u kojoj britko i duhovito analizira uloge žena, društvene pritiske i kontradikcije unutar samog feminizma.
7. Malala Yousafzai – ‘Ja sam Malala’
Autobiografija djevojke koju su talibani pokušali ušutkati, ali nisu uspjeli. Potresna i nadahnjujuća priča o borbi za pravo na obrazovanje i život bez straha.
Djelo koje je pokrenulo drugi val feminizma u SAD-u. Friedan istražuje duboko nezadovoljstvo žena koje su živjele isključivo kao majke i kućanice – i otvorila put promjenama.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
