Postoji nešto duboko umirujuće u romanima Matta Haiga – kao da vam netko tiho, bez velikih riječi, kaže: „razumijem te“. Njegov najnoviji roman, „Nemogući život“, upravo je takva knjiga – topla, introspektivna i utješno čudna. Prava literarna utjeha za one koji su prošli kroz gubitak, ili tek pokušavaju razumjeti kako nastaviti dalje kad sve izgleda preteško.
U središtu ove nježno ispričane priče nalazi se Grace Winters – umirovljena profesorica, majka, žena koja je izgubila najvažnije. Zatvorena u svoj svijet tišine i tuge, Grace gotovo da je zaboravila kako izgleda radost. No nasljedstvo – misteriozna kuća na španjolskom otoku – odvest će je u potpuno drugačiju stvarnost. Tamo, među valovima, mirisima citrusa i neobičnim stanovnicima, počinje se događati ono što Grace više nije očekivala: povratak životu.
Haig na sebi svojstven način spaja svakodnevno i fantastično, bol i humor, melankoliju i toplinu. Otok u koji dolazi naša junakinja nije samo geografski – to je mjesto u kojem se brišu granice između realnog i unutarnjeg svijeta. Mjesto iscjeljenja koje ne obećava zaborav, već prihvaćanje.
„Nemogući život“ postavlja važna pitanja: što znači nastaviti dalje? Može li se nakon najvećih gubitaka ponovno voljeti, ponovno disati, ponovno vidjeti boje? Matt Haig ne daje jednostavne odgovore – ali kroz Graceinu transformaciju, nudi nešto puno dragocjenije: osjećaj da možda, samo možda, kraj nije kraj. Možda je tek početak nečeg novog. Nečeg nemogućeg, ali stvarnog.
Za sve koji su voljeli „Ponoćnu knjižnicu“, „Zašto ostati živ“ ili „Kako zaustaviti vrijeme“, ovaj će roman biti poput šalice čaja u najhladnijem danu – tiha snaga koja vas podsjeća da i dalje postojite. I da je to, zapravo, dovoljno za početak.
U hrvatskom prijevodu Marte Kovač, „Nemogući život“ zadržava Haigovu nježnu ironiju, poetsku jednostavnost i onu tihu, ali moćnu poruku: srce zna pronaći put – čak i kad se čini da je sve nestalo.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
