Premijera predstave Mala povijest nejednakosti redatelja Miloša Lolića u Zagrebačkom kazalištu mladih
U zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka 2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivima grafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.
U Zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivimagrafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.
O čemu se radi u predstavi Mala povijest nejednakosti?
Radnja prati Gillesa, Europljanina, bijelaca i rentijera, iznimno uznemirenog viješću da će francuski parlament izglasati zakon o porezu na dohodak, koji će bogatije pojedince oporezivati više no ostalo stanovništvo. Hoće li progresivni porez uzdrmati Gillesovu poziciju „vladara svijeta“? Može li, uostalom, porez utjecati na pravedniju preraspodjelu bogatstva? Je li moguće nadići kolonijalnu prošlost upisanu u same temelje klasnih razlika u Europi? Kako su nedavne mjere štednje u eurozoni dodatno produbile jaz između različitih društvenih skupina?
Mala povijest nejednakosti, novi projekt redatelja Miloša Lolića, pruža nam kaleidoskopski pregled sudbina osam generacija jedne privilegirane obitelji. Nastala prema motivima grafičkog romana Kapital i ideologija, ova predstava nastoji mapirati ključne događaje koji su definirali politički, ekonomski i intimni odnos prema ideji vlasništva, usput bivajući neobveznom sagom o odsutnosti grižnje savjesti.
U predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Iva Kraljević, Danijel Ljuboja, Milica Manojlović, Frano Mašković, Mia Melcher, Tina Orlandini, Ivan Pašalić, Barbara Prpić, Anđela Ramljak, Mateo Videk, Vedran Živolić, Rok Juričić, Nancy Abdel Sakhi i Valentine Olanrewaju Okoli.
Tko je redatelj Miloš Lolić, koji prvi put režira u Hrvatskoj
Miloš Lolić – prvi put režira u Hrvatskoj, a u Zagrebačkom kazalištu mladih postavit će premijerno Malu povijest nejednakosti, po motivima grafičkog romana Claire Alet & Benjamin Adam: KAPITAL & IDEOLOGIJA.
Lolić je istaknuti srpski kazališni redatelj, rođen 1979. u Beogradu. Studirao je kazališnu i radio-režiju na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, a karijeru je započeo 2002. režirajući na različitim pozornicama u Srbiji, te se afirmirao i u europskom kazališnom prostoru, uključujući Austriju, Njemačku, Švicarsku i Sloveniju.
Rad mu je obilježen značajnim priznanjima. Godine 2009. osvojio je BITEF nagradu za režiju predstave Sanjari Roberta Musila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Njegova beogradska produkcija Bog je DJ Falka Richtera 2011. pozvana je na značajni festival Radikal Jung u Münchenu. Lolić je 2012. dobio i prestižnu Nestroy nagradu kao najbolji novi redatelj za režiju predstave Magic Afternoon Wolfganga Bauera, Volkstheater, Beč.
Godine 2023. nagrađen je Sterijinom nagradom i nagradom Bojan Stupica za režiju predstave Yankee Rose Slobodana Obradovića u Beogradskom dramskom pozorištu.
U karijeri je režirao brojne zapažene predstave na renomiranim europskim scenama: Volkstheater München „Krvava svadba“ Federika Garsije Lorke i „Roberto Zucco“ Bernara-Marija Koltesa; njegov prvi rad u Maxim Gorki Theater u Berlinu bila je dokufikcionalna stereo-drama „The Night of Gavrilo Princip“, prikazana 2014. u okviru festivala Europe 14|14, zatim u istom kazalištu režira predstavu „Mania“ po Euripidovim „Bakhama“; u bečkom Burgtheateru režira „Party Time“ Harolda Pintera; u Volkstheateru u Beču „Prve dame“ Wernera Schwaba i „Rechnitz“ Elfriede Jelinek, te mjuzikl „Lazarus“ Davida Bowiea; „Hinkemann“ Ernsta Tollera u koprodukciji Düsseldorfer Schauspielhausa i Salzburger Festspiela; „Kvartet“ Heinera Müllera u Schauspiel Frankfurt; a u Theateru Basel „Idomenej“ Rolanda Schimmelpfenniga i „Lizistrata, drugi dio“ Sibylle Berg; itd.
Danas je Miloš Lolić priznat kao jedan od vodećih redatelja svoje generacije, s karijerom koja spaja jugoslavensko kazališno naslijeđe s europskim umjetničkim tendencijama. Lolićev rad karakterizira duboko promišljanje, hrabri redateljski postupci i sposobnost da kroz kazalište postavi važna društvena i egzistencijalna pitanja, čime značajno obogaćuje suvremenu kazališnu scenu.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
