Neki kažu da je kulinarstvo igra bez granica dok drugi smatraju da se u tradicionalne recepte ne bi smjelo dirati. Obožavana talijanska kuhinja za mnoge je svetinja pa ne čudi što se brojni njezini obožavatelji, pogotovo rođeni Talijani, ljute kad Amerikanci dodaju sastojke i mijenjaju načine kuhanja njihovih tradicionalnih recepata. Ovaj američko talijanski recept za zapečenu tjesteninu podijelio je brojna mišljenja, no bez obzira na sve rezultat je jaaaako ukusan.
Savjetujemo vam da ga svakako probate, a mi smo recept koji nam najbolje odgovara pronašli na omiljenom kulinarskom blogu Toni’s Recipes.
Američko talijanski recept za zapečenu tjesteninu koja uvijek oduševljava
U ovom receptu spaja se ljubav Amerikanaca prema tjestenini s topljenim sirom te oduševljenje Talijana ukusnim receptima u kojima glavnu riječ vodi mljeveno meso.
Ova tjestenina je sočna i ukusna, pravo utješno jelo za sve dane u kojima ne pazite na kalorije, a ako je poslužite u malim posudicama, može biti i veliki hit na zabavama.
Jelo se sastoji od ziti tjestenine, umaka od rajčice, ricotta sira i mozzarelle sira. Lako ga je napraviti i može se prilagoditi vašim omiljenim sastojcima poput kobasica, gljiva ili špinata.
Krenimo na pripremu jela čiji je originalni naziv baked ziti!
Što sve sadrži američko talijanski recept za zapečenu tjesteninu?
SASTOJCI:
Ziti tjestenina
Talijanska kobasica
Mljevena junetina
Zgnječeni pelati rajčica
Punomasno kiselo vrhnje
Ricotta sir
Naribani mozzarella sir
Svježi bosiljak
Paprike
Luk
Češnjak
Začini
POSTUPAK:
Skuhajte tjesteninu dok ne bude al dente
Nakon kuhanja, tjesteninu procijedite i ostavite sa strane
Zatim popržite luk i češnjak, dodajte mljeveno meso i začine, popecite dok ne porumeni, zalijte vodom i pričekajte da se skuha dok meso ne omekša
U posebnoj zdjeli pomiješajte ricotta sir, naribani sir mozzarella i kuhanu tjesteninu
U posudu za pečenje slažite mljeveno meso, zatim smjesu tjestenine i ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke
Na kraju sve još pospite nasjeckanim sirom i pecite u pećnici dok se sir ne otopi
Poslužite vruće i uživajte u ugodnom i ukusnom obroku
Naravno, možete isprobati ovaj recept i s nekom drugom tjesteninom slične konstrukcije.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.