Nećete vjerovati što se kuha u Areni Zagreb: Liker od piva, brancin star pet godina i desert iz Amazone!
Ovog tjedna Zagreb ponovno postaje središte gastronomskih otkrića i poslovnih susreta jer se u Areni Zagreb održava jubilarni, trideseti sajam GAST, manifestacija koja već desetljećima okuplja proizvođače, ugostitelje i ljubitelje dobre hrane i pića. Riječ je o događaju koji nije samo izložba proizvoda, nego i mjesto gdje se rađaju trendovi i gdje posjetitelji mogu kušati ono što će tek za nekoliko godina postati standard na jelovnicima restorana i hotelskih kuhinja.
GAST ove godine donosi niz noviteta koji spajaju tradiciju i inovaciju, od neobičnih okusa poput likera od craft piva i açai sorbeta, do vrhunskih proizvoda morskog uzgoja kao što je brancin dugog sazrijevanja obrađen japanskom tehnikom koja čuva njegovu strukturu i svježinu. Takvi proizvodi pokazuju kako gastronomija neprestano napreduje, tražeći nove načine da spoji znanost o hrani s umjetnošću pripreme i prezentacije.
Sajam je također prilika za poslovno umrežavanje i razmjenu ideja, jer se na jednom mjestu okupljaju proizvođači, distributeri, hotelijeri i restorateri koji zajednički oblikuju budućnost hrvatske gastronomije. Degustacije, promocije i sajamski popusti dodatni su motiv da posjetitelji dođu i istraže ponudu, ali i da razgovaraju s izlagačima te saznaju više o trendovima koji će obilježiti nadolazeću sezonu.
Posebnu vrijednost manifestaciji daju prateći programi i edukativna događanja, među kojima se ističu humanitarne revije i stručni okrugli stolovi. Rasprave o identitetu hrvatske gastronomije i njezinu mjestu na svjetskoj sceni otvaraju važna pitanja o tome kako spojiti lokalnu tradiciju s globalnim trendovima, a da pritom ne izgubimo autentičnost i prepoznatljivost. Upravo takvi dijalozi čine GAST više od sajma – čine ga platformom za razvoj i razmjenu znanja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posjet Areni Zagreb stoga nije samo prilika za kušanje novih okusa, nego i za uvid u to kako će izgledati gastronomija budućnosti. Tamo gdje se susreću inovacija i tradicija, gdje se dogovaraju poslovi i dijele ideje, rađa se nova vrijednost koja nadilazi pojedinačne proizvode i postaje dio šireg kulturnog i gospodarskog konteksta. Ako volite otkrivati što dolazi prije nego što postane mainstream, sajam GAST pravo je mjesto za vas.
Zagreb je ovog tjedna dobio svoje malo latino središte, a Trg Josipa Jurja Strossmayera pretvoren je u prostor u kojem se mirisi pečenog mesa, citrusa, čilija, svježeg korijandera i slatkih zalogaja miješaju s glazbom, plesom i opuštenom festivalskom atmosferom. Fiesta Latina svoja je vrata otvorila 24. kolovoza, a već prvoga dana bilo je jasno da se ne radi samo o još jednom zagrebačkom festivalu hrane, nego o događanju koje gastronomiju pokušava povezati s glazbom, koktelima, radionicama i atmosferom karakterističnom za latinoameričke destinacije.
Prvi rujanski vikend bit će prigoda za posjet Gornjoj Bistri, gdje će se od 4. do 6. rujna 2026. održati jubilarno, 20. izdanje Dana Bistre, manifestacije koja tijekom tri dana okuplja gastronomske, glazbene, kulturne i zabavne sadržaje namijenjene posjetiteljima svih generacija. Središnje mjesto programa i ove će godine biti stari kamenolom u podnožju Medvednice, gdje će se održati Bistranska čušpajzijada, jedinstvena hrvatska manifestacija u cijelosti posvećena tradicionalnom jelu na žlicu, uz koncertne nastupe, predstave, filmske projekcije, predstavljanje lokalnih proizvođača i sadržaje za djecu.
Kasno ljeto u Zagrebu teško je zamisliti bez festivala na otvorenom, dugih večeri u društvu i onog posebnog osjećaja da se grad, barem nakratko, preseli na ulice, trgove i zelene oaze, a upravo takvu atmosferu i ove godine donosi Food Film Festival powered by Coca-Cola, koji se od četvrtka, 27. kolovoza, do nedjelje, 6. rujna, održava na Trgu dr. Franje Tuđmana. Dvanaesto izdanje ovog zagrebačkog festivala ponovno spaja ono što tijekom ljeta najviše volimo – dobru hranu, filmove pod zvijezdama, glazbu, druženje i opuštenu atmosferu – pa će Tuđmanac tijekom jedanaest festivalskih dana postati mjesto na kojem se može provesti cijela večer, od prvog zalogaja i pića do posljednje scene filma.
Postoje mjesta na hrvatskoj obali koja čovjek posjeti zbog pogleda, postoje ona zbog povijesti, neka zbog hrane, a postoje i ona rijetka mjesta na kojima se sve to događa istodobno, gotovo bez potrebe za dodatnim objašnjenjem, jer sam dolazak u njih predstavlja svojevrsni uvod u iskustvo koje će se nastaviti za stolom. Mali Ston jedno je od takvih mjesta, malo dalmatinsko naselje na početku Pelješca u kojem se na neobično malom prostoru susreću stoljeća povijesti Dubrovačke Republike, monumentalne kamene zidine, solane, more, školjkarstvo, vinogradi, kamenjar, miris mediteranskog bilja i jedna od najprepoznatljivijih gastronomskih priča hrvatskoga juga, a upravo se na toj tankoj granici između kopna i mora nalazi Kapetanova kuća, restoran koji je tijekom desetljeća postao mnogo više od adrese na kojoj se može dobro pojesti.
Cavtat je jedno od onih mjesta na hrvatskoj obali kojem se uvijek vraćamo s razlogom, bilo da tražimo nekoliko sati bezbrižnog ljetnog hedonizma, večeru uz more koja će prerasti u dugo druženje ili jednostavno onu posebnu mediteransku atmosferu zbog koje se čini da vrijeme tijekom ljeta ipak može malo usporiti, no ove sezone na njegovoj se gastronomskoj karti pojavio jedan novi plejs koji je vrlo brzo privukao pažnju i postao mjesto o kojem se sve više priča, a riječ je o Clubu 21, restoranu smještenom tik uz more koji na prvi pogled osvaja lokacijom, a nakon prvog zalogaja pokazuje da iza atraktivne adrese ipak postoji nešto puno važnije – ozbiljna želja da se gostu ponudi cijelo iskustvo, od hrane i pića do atmosfere zbog koje ćete poželjeti ostati još malo.
Postoje restorani koji privuku pažnju već na prvi pogled, ali postoje i oni čija se vrijednost počinje otkrivati tek kada za njihovim stolom provedete dovoljno vremena da shvatite kako se dobar gastronomski doživljaj ne sastoji samo od onoga što je posluženo na tanjuru, nego i od prostora, pogleda, usluge, atmosfere i osjećaja mjesta u kojem se nalazite. Upravo takav dojam ostavlja restoran Dalmatino u Cavtatu, smješten uz obalu u jednom od najljepših dijelova ovog pitoresknog mjesta, gdje se dalmatinska kuhinja susreće s mediteranskim ugođajem i pogledom na more.
Kada se govori o gastronomiji Pelješca, fokus se najčešće prirodno usmjerava prema obali, poznatim ribljim restoranima, kamenicama iz Malostonskog zaljeva, vinima od plavca malog i konobama smještenima uz more, no gastronomska slika ovog poluotoka znatno je šira od onoga što se može pronaći uz glavne turističke pravce. U unutrašnjosti Pelješca, u Kuni Pelješkoj, nalazi se Agroturizam Antunović, obiteljsko gospodarstvo koje je svoju gastronomsku ponudu izgradilo na poljoprivredi, stočarstvu, vinogradarstvu i višegeneracijskoj povezanosti obitelji s ovim krajem, a upravo zbog takvog modela poslovanja predstavlja jedno od zanimljivijih mjesta za upoznavanje kontinentalnijeg, ruralnog lica pelješke gastronomije.
Zagreb će 3. rujna dobiti iznimno snažan uvod u novu jesensku gastronomsku sezonu jer u restoran Skenderica 1912. u Remetama stiže Michel Husser, jedno od velikih imena francuske visoke gastronomije i chef čija je profesionalna biografija neraskidivo povezana s obiteljskom kućom Le Cerf u alsaškom Marlenheimu, restoranom čija je Michelinova zvjezdica prvi put dodijeljena još 1936. godine i od tada, prema službenoj povijesti restorana, nije prekidala svoj kontinuitet.
Nova školska godina uvijek donosi osjećaj novog početka, bez obzira na to vraćamo li se u poznate školske klupe, krećemo u novu školsku godinu ili započinjemo studentsko poglavlje koje sa sobom donosi drukčiji ritam, nove obaveze i nove izazove. Upravo je zato povratak u školu mnogo više od samog povratka svakodnevnim obavezama, jer označava trenutak kada ponovno slažemo svoj ritam, susrećemo poznata lica, vraćamo se treninzima, dogovaramo druženja i polako prihvaćamo sve ono što donosi nova sezona.
Nova školska godina uvijek donosi osjećaj novog početka, bilo da se nakon ljetne pauze vraćamo u poznate školske klupe, krećemo na fakultet ili jednostavno ulazimo u novu sezonu s potrebom da osvježimo svakodnevni stil. Povratak u školu odavno više nije samo pitanje rasporeda, novih udžbenika i prvog dana nastave, nego i trenutak u kojem se ponovno slaže vlastita svakodnevica, upoznaju novi ljudi, stvaraju nove uspomene i traže načini da osobni stil dobije novo lice. Upravo zato Back to School sezona postaje prilika da se početak nove školske godine obilježi komadima koji nisu samo praktični, nego i dovoljno upečatljivi da postanu dio osobnog stila.
Postoje modne revije koje predstavljaju novu kolekciju i postoje one koje pokušavaju izgraditi cjelovit autorski svijet, a predstavljanje kolekcije SILENCE dizajnerice Amine Hasanbegović na Mamuli pripada upravo ovoj drugoj skupini jer je njezina vrijednost manje u klasičnom predstavljanju odjevnih komada, a više u načinu na koji su moda, arhitektura, priroda, tehnologija i povijest jednog prostora povezani u jedinstvenu kreativnu cjelinu. Revija održana 24. kolovoza 2026. na otoku Mamula u Crnoj Gori postavljena je u ambijent koji sam po sebi nosi snažan vizualni i povijesni identitet, zbog čega kolekcija nije djelovala kao sadržaj naknadno smješten u atraktivan prostor, nego kao projekt koji je iz konkretnog prostora izrastao i s njim uspostavio neposredan odnos.
Korčula je jedan od onih dalmatinskih gradova čiju ljepotu nije moguće potpuno razumjeti pri prvom susretu, jer se iza njezine prepoznatljive mediteranske scenografije, kamenih kuća, uskih ulica i pogleda prema plavetnilu Pelješkog kanala nalazi slojevita povijest koja se ne otkriva odjednom, nego postupno, dok se hodajući kroz staru gradsku jezgru počinju povezivati arhitektura, pomorska tradicija, srednjovjekovno pravo, sakralna baština, umjetnost i svakodnevni život ljudi koji su ovaj prostor oblikovali kroz stoljeća.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
