
Viktorija Rađa podijelila recept za šakšuku: Brzo jelo od nekoliko sastojaka idealno je za doručak ili ručak
Među ljubiteljicama šakšuke je i Viktorija Đonlić Rađa, koja je na Instagramu podijelila svoju kućnu verziju ovog jela.
19 studenoga 2026

Prvi rujanski vikend bit će prigoda za posjet Gornjoj Bistri, gdje će se od 4. do 6. rujna 2026. održati jubilarno, 20. izdanje Dana Bistre, manifestacije koja tijekom tri dana okuplja gastronomske, glazbene, kulturne i zabavne sadržaje namijenjene posjetiteljima svih generacija. Središnje mjesto programa i ove će godine biti stari kamenolom u podnožju Medvednice, gdje će se održati Bistranska čušpajzijada, jedinstvena hrvatska manifestacija u cijelosti posvećena tradicionalnom jelu na žlicu, uz koncertne nastupe, predstave, filmske projekcije, predstavljanje lokalnih proizvođača i sadržaje za djecu.
Jubilarni Dani Bistre nastavljaju tradiciju dugu dva desetljeća, tijekom kojih se manifestacija profilirala kao važan dio društvenog, kulturnog i turističkog života općine, ali i kao mjesto susreta lokalne zajednice i posjetitelja iz drugih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Program je pritom osmišljen tako da poveže očuvanje lokalne baštine i tradicijskih vrijednosti sa suvremenim sadržajima, pa se u istom prostoru susreću gastronomija, glazba, kultura, zabava i prezentacija života lokalne zajednice.
Posebnu vrijednost ovogodišnjem izdanju daje činjenica da se Dani Bistre održavaju po dvadeseti put, čime manifestacija potvrđuje kontinuitet i značaj koji je tijekom godina izgradila. Jedan od njezinih temeljnih ciljeva jest očuvanje bistranskih običaja, tradicijskih vrijednosti i sjećanja na nekadašnji ruralni način života, ali i stvaranje dodatnog razloga za dolazak posjetitelja u Bistru te njezino pozicioniranje kao turistički zanimljivog odredišta u neposrednoj blizini Zagreba.

Lokacija događanja dodatno pridonosi privlačnosti programa jer se stari kamenolom nalazi u karakterističnom bistranskom krajobrazu, u blizini Parka prirode Medvednica, Sljemenskog tornja i Crvenog spusta. Posjet Dana Bistre tako se može povezati i s istraživanjem ovog dijela Medvednice, što manifestaciju čini zanimljivim izborom za jednodnevni izlet, obiteljski posjet ili vikend izvan gradske svakodnevice.
Najprepoznatljiviji sadržaj manifestacije svakako je Bistranska čušpajzijada, koja će ove godine doživjeti svoje osmo izdanje. Riječ je o najvećoj gastronomsko-zabavnoj i društvenoj manifestaciji u Bistri te jedinoj manifestaciji u Hrvatskoj koja je u cijelosti posvećena čušpajzima, odnosno jelima koja su duboko povezana s tradicijom domaće kuhinje i svakodnevicom nekadašnjih ruralnih kućanstava.
Čušpajzijada je tijekom prethodnih izdanja privukla posjetitelje iz Zagreba, zaprešićkog kraja i drugih dijelova Hrvatske, kao i goste iz Slovenije, Austrije i Njemačke, čime je gastronomski program prerastao lokalne okvire i postao jedan od sadržaja po kojima je manifestacija prepoznatljiva.

Prijave ekipa za ovogodišnje izdanje otvorene su 18. kolovoza u 9 sati, a zainteresirani natjecatelji pozivaju se da svoje sudjelovanje prijave pravodobno jer je broj mjesta ograničen, dok se raspoložive pozicije u pravilu brzo popunjavaju. Sve informacije o uvjetima sudjelovanja, kao i prijavni obrazac, dostupni su na službenoj stranici Bistranske čušpajzijade.
Na prostoru starog kamenoloma okupit će se najviše 24 natjecateljske ekipe, koje će u kotlićima pripremati osam različitih vrsta čušpajza inspiriranih zagorskim i bistranskim krajem te lokalnom kulinarskom tradicijom. Dio ponude bit će prilagođen i posjetiteljima koji preferiraju biljnu prehranu, budući da će tri čušpajza biti pripremljena na vegetarijanski ili veganski način, ovisno o izboru natjecateljskih ekipa.
Gastronomski dio programa vodit će radijska voditeljica Ana Lacković Varga, dok će pripremljena jela ocjenjivati stručni žiri koji čine kuhar Stjepan Lešnjak, gastro influenceri Domagoj Jakopović Ribafish i Ana Antunović te kuharica iznenađenja. Uz natjecateljske kotliće, posjetiteljima će biti dostupni i proizvodi lokalnih OPG-ova, čime će se dodatno predstaviti gastronomska i proizvodna ponuda bistranskog kraja. Za posjetitelje će biti pripremljen i veliki bistranski čušpajz, pa će i oni koji ne sudjeluju u natjecanju imati priliku kušati jelo koje je u središtu cijelog događanja.
Program Dana Bistre počinje u petak, 4. rujna, kada će se prostor starog kamenoloma otvoriti posjetiteljima od 19 sati predstavom za djecu „Crvenkapica u prometu“ u izvedbi Max teatra. Početak manifestacije bit će tako usmjeren najmlađim posjetiteljima, kojima će tijekom sva tri dana biti dostupni različiti animacijski i društveni sadržaji. Nakon dječjeg programa, u 21 sat na pozornicu stiže grupa Vigor, čiji će koncert označiti početak glazbenog dijela ovogodišnjih Dana Bistre.
Subota, 5. rujna, bit će u znaku Bistranske čušpajzijade, koja će središnji gastronomski program pretvoriti u svojevrsno natjecanje u tradicijskoj kuhinji. Okupljanje prijavljenih ekipa počet će u 14 sati, dok je početak kuhanja predviđen za 15 sati. Od 16 sati atmosferu će dodatno obogatiti Tamburaški sastav Mjesečeve sjene, a ocjenjivanje pripremljenih čušpajza počet će u 17 sati. Završetak kuhanja planiran je za 18 sati, nakon čega slijedi proglašenje pobjednika u 19.30. Subotnji program završit će velikim koncertom Andree Šušnjare i benda, koji počinje u 21 sat.
Nedjelja, 6. rujna, donosi sadržaje usmjerene prema lokalnoj zajednici, obrazovanju, kulturi i glazbenom stvaralaštvu. Od 16 sati održat će se Mali sajam svijeta mogućnosti Općine Bistra, na kojem će klubovi, udruge, obrti i društva iz Bistre te okolnih područja predstaviti svoje aktivnosti i mogućnosti uključivanja predškolske i školske djece u različite izvanškolske sadržaje.
Program se nastavlja u 18 sati projekcijom dvaju filmova nastalih u okviru Filmske škole Bistra, čime će posjetitelji imati priliku upoznati dio lokalnog filmskog stvaralaštva i rad mladih autora. U 19 sati slijedi četvrto izdanje tamburaško-vokalnog programa „Tiček nam popeva“, koji okuplja izvođače različitih generacija i predstavlja važan dio glazbene i kulturne tradicije Bistre.
Na pozornici će nastupiti KUD Bistra, Muški pjevački zbor Bistrani, Zbor udruge umirovljenika Bistra, Antonija Barišić i Tea Malek Vrkljan, kao i polaznici vokalnih radionica koje pod vodstvom Lele Kaplowitz djeluju u okviru projekta „Zvuk Bistre“. Završetak programa donijet će koncert grupe Meshgrid, pobjedničkog benda natjecanja neafirmiranih bendova, čime će ovogodišnji Dani Bistre dobiti i završni glazbeni naglasak.

Dani Bistre tijekom sva tri dana donose i niz sadržaja namijenjenih djeci, zbog čega je manifestacija osmišljena kao događanje koje može privući cijele obitelji. Najmlađe posjetitelje očekuju animacijske i društvene igre, jahanje, oslikavanje lica te drugi sadržaji prilagođeni njihovoj dobi i interesima, dok će roditelji istodobno moći pratiti gastronomski, glazbeni i kulturni program.
Takva kombinacija sadržaja omogućuje da posjet manifestaciji bude cjelodnevno iskustvo, posebno za obitelji koje prvi rujanski vikend žele provesti izvan Zagreba, u prirodnijem okruženju i uz program koji povezuje lokalnu gastronomiju, kulturu i zabavu.
Svi programi Dana Bistre održavaju se uz besplatan ulaz, što manifestaciju dodatno pozicionira kao pristupačan sadržaj za lokalno stanovništvo, izletnike i posjetitelje iz Zagreba i okolice. Jubilarno, 20. izdanje tako objedinjuje ono što je tijekom dva desetljeća postalo prepoznatljivo obilježje Dana Bistre, od očuvanja tradicijskih vrijednosti i lokalne gastronomije do suvremenih glazbenih, kulturnih i obiteljskih sadržaja, uz ambiciju da Bistru dodatno predstavi kao zanimljivo odredište na zagrebačkoj strani Medvednice.

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
22 studenoga 2026

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
22 studenoga 2026

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026