Potpaljivačica je jedan od najboljih romana Stephena Kinga, nastao kao rezultat autorova proučavanja parapsihologije, a govori o jedanaestogodišnjoj Charlie McGee koja može
zapaliti vatru snagom volje, no roditelji joj to izričito zabranjuju.
Nakon što pripadnici Vladine agencije Dućan ubiju njezinu majku, otac joj dopusti da upotrijebi svoju moć protiv dijabolične vlasti. Potpaljivačica prvi put izlazi u hrvatskom prijevodu Marka Marasa u izdanju Lumena 25. listopada, a može naručiti s popustom od 10 posto u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Potpaljivačica Stephena Kinga veliki je hit
King je počeo pisati Potpaljivačicu 1976., ali je prekinuo pisanje kad je osjetio da ga previše
podsjeća na njegov prvi objavljeni roman – Carrie. U glavnoj junakinji koja je dobila obličje
prema njegovoj desetogodišnjoj kćeri Naomi, Kinga je isprva očaravala pirokineza, a zatim
pitanje što bi bilo kad bi lik kao Carrie White prenio svoje psihičke moći na kćer.
Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice,
objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, King je čitao o ljudskom samoizgaranju i
drugim neobjašnjivim pojavama te želio istražiti što bi se moglo dogoditi osobi koja mislima
može zapaliti vatru. Jednako tako želio je pisati o neobuzdanoj moći državnih službi da rade
što god im padne na pamet.
„Konačno je završio rukopis u jesen 1978., a radio je navečer jer je tijekom dana predavao
kreativno pisanje na Sveučilištu u Maineu – tada je prvi put predavao na sveučilišnoj razini.
Roman je objavljen u rujnu 1980. u nakladi od 100 000 primjeraka. To je bila prva
knjiga koja je imala i ekskluzivno izdanje u ograničenoj nakladi”, napominje autor prve
cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
U središtu priče je djevojčica Charlie McGee koja s ocem Andyjem bježi od Vladine agencije
Dućan. Andy i njegova žena u državnom su eksperimentu 1969. godine dobili Seriju šest,
drogu sa svojstvima sličnima LSD-u. Droga je u njima probudila latentne psihičke moći koje
zatim nasljeđuje njihova kći Charlie, no ona ih uspijeva i nadograditi. Charlie može paliti
vatru snagom volje, ali joj roditelji to izričito zabranjuju jer je to „zločesto”.
Kad se nađu u škripcu nakon što Dućan ubije njezinu majku, Andy dopusti Charlie da
iskoristi svoju moć i ona pretvori jednu mirnu farmu u vatrenu stihiju te u bijegu ubije više
agenata Dućana. Nekoliko mjeseci poslije uhvati ih John Rainbird, operativac Dućana
unakažena lica.
Inspiracija za hit seriju Stranger Things
Posljednja trećina knjige prati zatočeništvo oca i kćeri u sjedištu Dućana u
kojemu Rainbird igra dugu igru nadmudrivanja – glumeći običnog bolničara, sprijatelji se s
Charlie i nagovori je da sudjeluje u pokusima Dućana. Razdvojen od kćeri, Andy postane
ovisnik o tabletama, a Charlie shvati da ju je Rainbird izdao i krene u osvetnički napad.
Potpaljivačica sadržava više znanstvene fantastike nego bilo koji drugi Kingov triler. Prema
tom su romanu snimljena čak dva istoimena filma.
Prije gotovo četrdeset godina, 1984., snimljen je film u režiji Marka L. Lestera s Drew Barrymore u glavnoj ulozi, a 2022. film u režiji Keitha Thomasa u kojemu je ulogu Charlie McGee dobila Ryan Kiera Armstrong.
Potpaljivačica je nesumnjivo i jedno od glavnih nadahnuća za TV seriju Stranger Things.
Charlie je rana varijanta Eleven (iako ima drukčiju moć), a Dućan je utro stazu za Hawkins
Lab. Eksperiment s drogom jako sliči na eksperiment u prvom autoriziranom romanu prema
seriji Suspicious Minds koji u odnosu prema seriji ima ulogu prequela. Jednako tako
poklapaju se i mnoge druge pojedinosti, osobine te motivacije likova.
„Ova je knjiga objavljena u vrijeme Kingove ovisnosti. Kako on sam priznaje u esejističkoj
knjizi On Writing, čiji će prijevod također uskoro objaviti Lumen, slabo se sjeća onoga što je
pisao u to vrijeme, ali su mu jako dobro poznati postulati Potpaljivačice jer je taj roman
istinska studija likova provedena kroz filtar akcijskog trilera.
Oduševit će vas i taj povratak u osamdesete jer roman obiluje književnim i filmskim temama popularnima u tom razdoblju: invazivnim tajnim agentima, ludim znanstvenicima i psihodeličnim drogama”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Američki reper Jay-Z predvodit će glazbeni program na Super Bowlu 2027. godine, koji će se održati 14. veljače na stadionu SoFi u Inglewoodu, nedaleko od Los Angelesa. Njegov nastup službeno su potvrdili NFL, Apple Music i kompanija Roc Nation 26. listopada 2026. godine, čime su završena višemjesečna nagađanja o izvođaču jednog od najgledanijih glazbenih događaja na svijetu. Jay-Z će prvi put nastupiti kao glavna zvijezda programa Super Bowl Halftime Show, iako je već godinama uključen u njegovu organizaciju i izbor izvođača.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni ima još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada pred rasprodanim restoranom, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Modna manifestacija ModernA održat će se 10. studenoga 2026. godine u Wedding Resortu Berekin, a ovogodišnje izdanje bit će posvećeno mentalnom zdravlju i poteškoćama koje često ostaju skrivene iza naizgled sretnog i zadovoljnog lica. Projekt koji organiziraju Anita Maričić i Alen Ljubić ponovno će okupiti poznate domaće i regionalne dizajnere te modnim revijama i pratećom kampanjom nastojati potaknuti razgovor o emocionalnim poteškoćama, međusobnom razumijevanju i podršci osobama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.