Potpaljivačica je jedan od najboljih romana Stephena Kinga, nastao kao rezultat autorova proučavanja parapsihologije, a govori o jedanaestogodišnjoj Charlie McGee koja može
zapaliti vatru snagom volje, no roditelji joj to izričito zabranjuju.
Nakon što pripadnici Vladine agencije Dućan ubiju njezinu majku, otac joj dopusti da upotrijebi svoju moć protiv dijabolične vlasti. Potpaljivačica prvi put izlazi u hrvatskom prijevodu Marka Marasa u izdanju Lumena 25. listopada, a može naručiti s popustom od 10 posto u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Potpaljivačica Stephena Kinga veliki je hit
King je počeo pisati Potpaljivačicu 1976., ali je prekinuo pisanje kad je osjetio da ga previše
podsjeća na njegov prvi objavljeni roman – Carrie. U glavnoj junakinji koja je dobila obličje
prema njegovoj desetogodišnjoj kćeri Naomi, Kinga je isprva očaravala pirokineza, a zatim
pitanje što bi bilo kad bi lik kao Carrie White prenio svoje psihičke moći na kćer.
Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice,
objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, King je čitao o ljudskom samoizgaranju i
drugim neobjašnjivim pojavama te želio istražiti što bi se moglo dogoditi osobi koja mislima
može zapaliti vatru. Jednako tako želio je pisati o neobuzdanoj moći državnih službi da rade
što god im padne na pamet.
„Konačno je završio rukopis u jesen 1978., a radio je navečer jer je tijekom dana predavao
kreativno pisanje na Sveučilištu u Maineu – tada je prvi put predavao na sveučilišnoj razini.
Roman je objavljen u rujnu 1980. u nakladi od 100 000 primjeraka. To je bila prva
knjiga koja je imala i ekskluzivno izdanje u ograničenoj nakladi”, napominje autor prve
cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
U središtu priče je djevojčica Charlie McGee koja s ocem Andyjem bježi od Vladine agencije
Dućan. Andy i njegova žena u državnom su eksperimentu 1969. godine dobili Seriju šest,
drogu sa svojstvima sličnima LSD-u. Droga je u njima probudila latentne psihičke moći koje
zatim nasljeđuje njihova kći Charlie, no ona ih uspijeva i nadograditi. Charlie može paliti
vatru snagom volje, ali joj roditelji to izričito zabranjuju jer je to „zločesto”.
Kad se nađu u škripcu nakon što Dućan ubije njezinu majku, Andy dopusti Charlie da
iskoristi svoju moć i ona pretvori jednu mirnu farmu u vatrenu stihiju te u bijegu ubije više
agenata Dućana. Nekoliko mjeseci poslije uhvati ih John Rainbird, operativac Dućana
unakažena lica.
Inspiracija za hit seriju Stranger Things
Posljednja trećina knjige prati zatočeništvo oca i kćeri u sjedištu Dućana u
kojemu Rainbird igra dugu igru nadmudrivanja – glumeći običnog bolničara, sprijatelji se s
Charlie i nagovori je da sudjeluje u pokusima Dućana. Razdvojen od kćeri, Andy postane
ovisnik o tabletama, a Charlie shvati da ju je Rainbird izdao i krene u osvetnički napad.
Potpaljivačica sadržava više znanstvene fantastike nego bilo koji drugi Kingov triler. Prema
tom su romanu snimljena čak dva istoimena filma.
Prije gotovo četrdeset godina, 1984., snimljen je film u režiji Marka L. Lestera s Drew Barrymore u glavnoj ulozi, a 2022. film u režiji Keitha Thomasa u kojemu je ulogu Charlie McGee dobila Ryan Kiera Armstrong.
Potpaljivačica je nesumnjivo i jedno od glavnih nadahnuća za TV seriju Stranger Things.
Charlie je rana varijanta Eleven (iako ima drukčiju moć), a Dućan je utro stazu za Hawkins
Lab. Eksperiment s drogom jako sliči na eksperiment u prvom autoriziranom romanu prema
seriji Suspicious Minds koji u odnosu prema seriji ima ulogu prequela. Jednako tako
poklapaju se i mnoge druge pojedinosti, osobine te motivacije likova.
„Ova je knjiga objavljena u vrijeme Kingove ovisnosti. Kako on sam priznaje u esejističkoj
knjizi On Writing, čiji će prijevod također uskoro objaviti Lumen, slabo se sjeća onoga što je
pisao u to vrijeme, ali su mu jako dobro poznati postulati Potpaljivačice jer je taj roman
istinska studija likova provedena kroz filtar akcijskog trilera.
Oduševit će vas i taj povratak u osamdesete jer roman obiluje književnim i filmskim temama popularnima u tom razdoblju: invazivnim tajnim agentima, ludim znanstvenicima i psihodeličnim drogama”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Raskošna izdanja s obiljem 3D ilustracija dizajnirao je i ilustrirao slavni londonski studio MinaLima, poznat po vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
