Pročitajte na vrijeme TalismanStephena Kinga i Petera Strauba koji će 10. listopada izaći u novom izdanju Lumena; roman će poslužiti kao predložak za Netflixovu seriju koju pripremaju tvorci hit-serijeStranger Things
Dva majstora, dva gospodara dobre priče napisala su roman koji teče kao da je djelo jednog autora – početak i kraj odredili su zajedno, a zatim su pisali naizmjence; priča je išla amo-tamo, kao loptica za stolni tenis
Tragajući za čarobnim kristalom koji mu može izliječiti majku, dvanaestogodišnji Jack otkriva nevidljiv paralelni svijet mitskih krajolika u kojemu ga čeka titanska borba između dobra i zla
Što dobijete kad spojite Stephena Kinga i Petera Strauba?
Dobijete Talisman, moćan roman koji je istog trena kad je objavljen skočio na vrh ljestvicā bestselera, a govori o dvanaestogodišnjem Jacku koji traži čarobni predmet da izliječi majčin rak i usput otkriva da je prijestolonasljednik u paralelnom svijetu kojim hara zli pretendent na isto prijestolje. Talisman u hrvatskom prijevodu Milene Benini i u izdanju Lumena izlazi 6. listopada, a može se nabaviti u prednarudžbi s popustom od 15 posto u svim knjižarama i webshopuŠkolske knjige.
Potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća Stephen King i Peter Straub (američki pisac horor-romana i Kingov prijatelj) odlučili su zajedno napisati roman. Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice, objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, začetak romana bila je ideja koja je Kinga proganjala još od studentskih dana, kad je počeo pisati priču Verona Beach o propaloj glumici koja sa sinom živi u napuštenom ljetovalištu na atlantskoj obali i tamo čeka smrt.
„Palo mu je na pamet da bi dečko mogao potražiti nešto da je spasi. King je kao student smatrao da nije sposoban napisati takvu priču, no Straubu se ideja svidjela. King kaže da su Straubove izmjene koncepta ubrizgale dovoljno života da ih obojicu pokrenu”, napominje autor prve cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
Trebale su im četiri godine da se dogovore o načinu pisanja i krenu u pustolovinu. Početak i kraj odredili su zajedno, a zatim su pisali naizmjence: priča je išla amo-tamo, kao loptica za stolni tenis. U središtu priče je dvanaestogodišnji Jack Sawyer koji samuje u napuštenome obalnom gradiću. Otac mu je otišao, majka umire od raka. Lester Speedy Parker, crnac kovrčave sive kose i lica izbrazdana dubokim borama, otkriva mu da postoji drugi, nevidljivi svijet, paralelna verzija našeg vlastitog svijeta, poznata kao Teritoriji.
Fizički svijet Teritorija slijedi neobične zakone: vrijeme i udaljenost imaju drukčije značenje (taj je svijet nekakva stisnuta varijanta SAD-a), a svatko iz jednog svijeta ima blizanca u drugome s kojim u nekoj mjeri dijeli vanjštinu, prošlost i narav. Samo Jack nema blizanca… On je jedan jedini. Poseban.
No to nije sve – blizanka Jackove majke na samrti obožavana je kraljica Laura DeLoessian. Utonula je u dubok san i ne može se probuditi. Revolveraš Parkus, Speedyjev blizanac, odaje Jacku da postoji Talisman koji mu može izliječiti majku. Da bi se domogao Talismana, Jack mora kročiti u opasne Teritorije, a u tome paralelnom svijetu mitskih krajolika čekaju ga čudovišta, iznenađenja, pokoji prijatelj i titanska borba između dobra i zla.
Radeći zajedno na rukopisu, dva su se pisca dobro zabavljala. Da zavaraju čitatelje, svaki je autor povremeno oponašao stil onoga drugoga, a tijekom pregleda rukopisa, tvrdi Bev Vincent, King ponekad nije bio siguran tko je napisao što. Rezultat je jedna od najvećih pustolovina koje su ikad ispripovijedane, čudesna priča koja teče kao da je djelo jednog autora.
„Dva majstora, dva gospodara dobre priče napisala su roman koji čitatelja ostavlja bez daha. Puno je dobrih mjesta u ovome romanu, no oduševit će vas dobri Vuk s kojim se sprijatelji Jack, pogotovo kad provali iz Kutije i potamani gotovo sve opake sadiste koji vode Kuću Sunca. Očarat će vas i paralelna Amerika – Teritoriji – u koju Jack stalno navraća i gdje je zrak tako čist i sladak da možete i na kilometar osjetiti kad tko iščupa rotkvu iz zemlje”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.
U Talismanu će dobri poznavatelji Kingova opusa prepoznati aluzije na Groblje kućnih ljubimaca, Potpaljivačicu i prve nastavke serijala Kula tmine. Sve je te referencije ubacio Straub, a King je samo posložio stvari dok je pisao nove romane. Kad su se vratili istom svijetu u nastavku Black House (2001.), posve su povezali ta dva svemira.
Završetak Crne kuće sugerira da bi se priča mogla nastaviti u trećem romanu, no to se ipak nije dogodilo. Materijala je, zasigurno, ostalo napretek. Autori su u Talismanu, objavljenom 1984. godine, prošli samo četvrtinu izvornog nacrta, a da su se držali plana, roman bi na kraju imao četiri tisuće stranica. Radikalno su ga skratili i uspjeli stvoriti veličanstvenu posvetu djetinjstvu – jedno od najpoznatijih djela u žanru fantastike koje će, prema najavama u medijima, poslužiti kao književni predložak za novu Netflixovu seriju koju pripremaju Steven Spielberg i braća Duffer, tvorci popularne serije Stranger Things.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Raskošna izdanja s obiljem 3D ilustracija dizajnirao je i ilustrirao slavni londonski studio MinaLima, poznat po vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.