Ove knjige će potpuno odvojiti djecu od ekrana – i odvesti ih ravno u svijet gladijatora, pirata i izgubljenih civilizacija
Od rimskih gladijatora do piratskih karata skrivenog blaga, dječja literatura već odavno nadilazi okvire klasične slikovnice i ulazi u prostor ozbiljno promišljenih, bogato ilustriranih izdanja koja istodobno educiraju i oblikuju čitateljsku znatiželju. U vremenu u kojem su ekrani dominantan oblik zabave, sve je izraženija potreba za knjigama koje djecu ne samo zadržavaju u svijetu čitanja nego ih i uvode u njega na način koji je vizualno snažan, sadržajno slojevit i emocionalno privlačan. Upravo takva izdanja, koja spajaju povijest, mitologiju, geografiju i pustolovinu, postaju ključan alat u razvijanju trajne ljubavi prema knjizi, jer čitanje više nije obveza nego putovanje kroz nepoznate svjetove.
U vremenu kada se dječja pažnja sve teže zadržava izvan ekrana, ilustrirane knjige koje spajaju znanje, priču i vizualnu atraktivnost postaju jedan od najvažnijih mostova prema razvijanju čitateljskih navika. Posebno mjesto u tom kontekstu zauzimaju izdanja koja djecu ne poučavaju izravno, nego ih uvode u svjetove prošlosti, mitova i suvremenih kultura kroz pustolovinu, ritam priče i bogatstvo ilustracije, stvarajući doživljaj koji se pamti jednako kao i svaka dobra igra.
Među takvim naslovima ističe se knjiga „Stari Rim – Mitovi, bogovi i gladijatori”, koja na iznimno pristupačan način spaja povijesne činjenice i mitološke predaje u dinamičan stripovski narativ. Kroz priče o nastanku Rima, njegovim bogovima i legendarnim gladijatorima, djeca ulaze u svijet antičke civilizacije koji je istodobno edukativan i uzbudljiv, dok suvremeni jezik i humor čine sadržaj bliskim današnjem čitatelju. Vizualna komponenta, oslonjena na bogate ilustracije, dodatno pojačava dojam živog, gotovo filmskog prikaza povijesti, u kojem se svaka scena pretvara u pokret i akciju.
Jednako dojmljivo putovanje kroz drevni svijet nudi i „Stari Egipat – Mitovi, bogovi i magija”, knjiga koja otvara vrata jedne od najmističnijih civilizacija ljudske povijesti. Priče o Horusu i Setu, o faraonima, hijeroglifima i tajnama mumifikacije isprepliću se s edukativnim segmentima koji djeci omogućuju razumijevanje načina na koji su stari Egipćani promatrali svijet. U toj kombinaciji mita i znanosti, čitatelj se istodobno zabavlja i uči, dok ilustracije stvaraju dojmljiv vizualni prostor u kojem se drevna povijest pretvara u uzbudljivu pustolovinu.
S potpuno drugačijim, ali jednako snažnim pristupom, knjiga „Bio jednom jedan otok” vodi čitatelje na putovanje kroz dvadeset otoka diljem svijeta, od arktičkih krajolika do tropskih obala. Svaki otok u ovoj knjizi funkcionira kao zaseban mali svijet u kojem se isprepliću lokalne legende, povijest i svakodnevni život ljudi koji ondje žive. Kroz pažljivo oblikovane priče i ilustracije, čitatelj dobiva dojam da putuje bez granica, otkrivajući kako izolirani prostori mogu čuvati najbogatije tragove ljudske kulture i prirodne raznolikosti.
U knjizi „Veliki sjajni svijet” fokus se premješta na suvremene metropole, pa tako djeca kroz ilustrirani prikaz upoznaju gradove poput Tokija, Londona, New Yorka, Seula, Pariza i Ciudad de Méxica. Svaki grad predstavljen je kao živi organizam s vlastitim jezikom, običajima, hranom i ritmom života, što omogućuje mladim čitateljima da uče o svijetu kroz konkretne, svakodnevne detalje. Ova knjiga na taj način gradi globalnu svijest i potiče razumijevanje kulturnih razlika, ali i sličnosti koje povezuju ljude diljem planeta.
Interaktivni pristup čitanju posebno dolazi do izražaja u knjizi „Petar detektiv za labirinte – misterij Velike zgrade labirinta”, u kojoj se čitatelj izravno uključuje u rješavanje zagonetki i prolazak kroz složene labirinte. Prateći Petra i njegovu prijateljicu Karmen, djeca ne prate samo priču nego aktivno sudjeluju u njezinom razvoju, što ovu knjigu pretvara u kombinaciju igre, logičkog izazova i pripovijedanja. Time se razvijaju koncentracija, opažanje i sposobnost rješavanja problema, dok svaki uspješno riješen zadatak donosi osjećaj osobnog postignuća.
Sličan spoj igre i priče nudi i knjiga „Zavrti i preživi – Piratski izazov”, koja čitatelja stavlja u ulogu člana piratske posade suočene s nizom odluka i izazova na otvorenom moru. Kroz interaktivni sustav izbora, svaka stranica vodi prema novom ishodu, čime se stvara osjećaj nepredvidivosti i stalne napetosti. Ova knjiga ne funkcionira samo kao pustolovna priča, nego i kao društvena igra koja potiče zajedničko čitanje i sudjelovanje, što je čini posebno privlačnom u obiteljskom okruženju.
Za djecu koja vole geografiju i vizualno bogate prikaze svijeta, „Atlas pustolovina” i njegov nastavak „Atlas pustolovina – sva čuda svijeta” nude sveobuhvatan pregled planeta kroz putovanja mladih istraživača. Od prirodnih čuda poput piramida u Gizi do modernih arhitektonskih dostignuća poput Burj Khalife, ovi atlasi pretvaraju geografiju u priču o ljudskoj znatiželji i istraživačkom duhu. Svaka stranica donosi nove informacije, ali i osjećaj otkrivanja, zbog čega se knjige ovoga tipa ne čitaju samo jednom, nego im se djeca vraćaju više puta.
Sve ove knjige, iako različite po temi i pristupu, povezuje ista ideja: čitanje kao pustolovina koja nadilazi školsku obvezu i postaje osobno iskustvo. Bilo da se radi o antičkom Rimu i Egiptu, udaljenim otocima, svjetskim metropolama, labirintima, gusarskim izazovima ili atlasima svijeta, svaka od njih gradi most između znanja i mašte, potičući djecu da istražuju, postavljaju pitanja i razvijaju trajnu ljubav prema knjizi.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Na predstojećem 24. Zagreb Film Festivalu (ZFF), koji će se od 9. do 15. studenoga održati na više lokacija u Gradu Zagrebu i online, publika će ponovno imati priliku svojim glasovima pridonijeti odluci o najboljem filmu iz programa u okviru Mreže festivala Jadranske regije.