Trideset godina poslije rata, Agamemnon se vraća kao drama svijeta koji nikada nije završio svoje nasilje
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, ambiciozan i slojevit kazališni projekt koji donosi suvremeno čitanje antičke drame i njezino snažno suočavanje s današnjim svijetom. Riječ je o novoj, revidiranoj i dramaturški rekomponiranoj verziji kultne Trilogije o Agamemnonu autorice Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur, kojom se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske dramske književnosti vraća na veliku pozornicu HNK-a u novome umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
Izvorna trilogija praizvedena je 1995. godine na sceni HNK-a u Zagrebu, u vremenu obilježenom neposrednim ratnim iskustvom, te je kasnije objavljena u knjizi Pred vratima Hada. Trideset godina poslije autorica se vraća vlastitome tekstu, ne kao pukom povijesnom artefaktu, nego kao živom dramskom tkivu koje je moguće ponovno otvoriti, preispitati i suočiti s traumama koje nisu nestale, nego su se transformirale i preselile u kolektivno pamćenje, društvene narative i međugeneracijske prijenose.
Ono što je 1995. bilo ratna stvarnost danas je kolektivno pamćenje koje i dalje oblikuje naše živote
Dok je izvorna Trilogija o Agamemnonu izravno komunicirala s ratnom stvarnošću, Trilogija o Agamemnonu 2.0 polazi od svijeta u kojem trauma više nije neposredno iskustvo, nego stanje trajne napetosti, svojevrsni vakuum između staroga nasilja i nemogućnosti istinskoga novog početka. U tom prostoru, oslobođenom iluzije katarze, svijet se razotkriva kao neprekinuti lanac mržnje, osvete i dubokih podjela, u kojemu se povijest neprestano ponavlja, a odgovornost se prenosi s generacije na generaciju.
Prva dva dijela trilogije, Prevara, nastala prema Euripidovoj Ifigeniji na Aulidi, i Povratak, prema Eshilovu Agamemnonu, dramaturški su dorađena i organski uklopljena u novu cjelinu. Završni dio, Šesti dan, potpuno je nov tekst inspiriran motivima Euripidova Oresta te se usredotočuje na sudbinu Oresta i Elektre kao posljednjih karika u lancu krvne osvete, ali i kao nositelja njegove moguće dezintegracije i raspada. Upravo u tom završetku trilogija se najizravnije suočava s pitanjem postoji li izlaz iz povijesno uvjetovanog kruga nasilja ili je on tek još jedna iluzija.
U predstavi sudjeluje ukupno devetnaest glumica i glumaca Drame HNK-a u Zagrebu, čime Trilogija o Agamemnonu 2.0 postaje jedna od produkcijski najopsežnijih dramskih izvedbi kazališne sezone. Glumačku podjelu čine: Livio Badurina, Živko Anočić, Olga Pakalović, Igor Kovač, Filip Vidović, Tea Ljubešić Grlić, Goran Grgić, Nina Violić, Ivana Boban, Luka Dragić, Damir Markovina, Marin Stević, Jadranka Đokić, Alma Prica, Siniša Popović, Marin Klišmanić, Franjo Kuhar, Ivan Grlić i Lana Ujević Telenta, ansambl čija raznolikost i iskustvo dodatno naglašavaju složenost i višeglasje ovoga projekta.
O važnosti i snazi naslova govori i ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu Tena Štivičić, istaknuvši kako Drama HNK-a ovom predstavom donosi djelo koje se na hrabar i promišljen način suočava s naslijeđem rata, nasilja i kolektivnih trauma. Prema njezinim riječima, riječ je o projektu koji okuplja izniman autorski i izvođački tim, predvođen redateljicom Livijom Pandur, te o predstavi za koju vjeruje da će upravo zbog spoja snažne umjetničke vizije i suvremenog čitanja antičkih izvora snažno odjeknuti kod publike.
U Trilogiji o Agamemnonu 2.0 grčke tragedije nisu prostor utjehe niti estetskog odmaka, nego moćan i neiscrpan materijal za promišljanje svijeta u kojem živimo. Kao i u brojnim suvremenim interpretacijama Eshila, Sofokla i Euripida – od Marthe Graham i Suzukija Tadashija do Anne Carson, Elfriede Jelinek, Sarah Kane i Tiaga Rodriguesa – antički mitovi ovdje se ponovno potvrđuju kao univerzalni jezik u kojem se prepoznajemo istodobno kao junaci i kao žrtve, zarobljeni na raskrižju povijesti, između naslijeđenog nasilja i neizvjesne budućnosti.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.“ Rečenica koja desetljećima odzvanja književnim svijetom uskoro će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca dobiti novo, raskošno i emotivno ruho – ono baletno. U petak, 13. veljače 2026. u 19.30 sati, premijerno će biti izveden balet „Mali princ“, autorski projekt koji kroz pokret, glazbu i vizualnu magiju otvara vrata svijeta u kojem su nježnost, prijateljstvo i odgovornost najveće vrijednosti.
Sinoć je u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh održana posebna dobrotvorna izvedba monodrame „Ćiro“, koja je ovom prigodom slavila impresivnu brojku od 300 izvedbi. Ova kulturna i humanitarna večer organizirana je pod okriljem Dinamove zaklade „Nema predaje“, koja svojim aktivnostima kontinuirano spaja sport, umjetnost i filantropiju. Među brojnim gledateljima isticali su se Miroslav Blažević mlađi, sin legendarnog trenera, počasni predsjednik Dinama Velimir Zajec, upravitelj zaklade Saša Pavličić Bekić, ali i mnogi drugi ljubitelji nogometa i kazališne umjetnosti, čime je večer dobila dodatnu dimenziju osobnog i emotivnog značenja.
Nakon svjetske premijere u ožujku 2026. u Washingtonu, dugo iščekivani performans Travesty konačno stiže u Europu. U nedjelju, 3. svibnja, u prestižnoj Gallusovoj dvorani Cankarjevog doma u Ljubljani, publika će imati priliku svjedočiti jedinstvenom spoju povijesti, performativne umjetnosti i revolucionarnog duha draga.
Kazališna adaptacija kultnog romana Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bore Ćosića, u produkciji FAKin Teatra, UO Thearte i Scene Ribnjak te u režiji Ksenije Marinković, u veljači stiže pred zagrebačku publiku. Predstava će biti izvedena 21. veljače u Kazalištu KNAP i 28. veljače na Sceni Ribnjak, s početkom u 20 sati.
FAKin Teatar, u koprodukciji s Centrom mladih Ribnjak, ponovno pred publiku donosi kazališnu predstavu „Čelične magnolije“, kultni dramski tekst američkog autora Roberta Harlinga, jednog od najpoznatijih dramatičara i scenarista suvremene američke kazališne i filmske scene. Predstava, koju je režirala Barbara Rocco, premijerno je izvedena 25. travnja 2025. godine na Sceni Ribnjak, a zbog iznimno velikog interesa i snažnih reakcija publike njezin se kazališni život nastavlja i tijekom siječnja i veljače 2026. godine.
Zima ima svoj tihi luksuz. Usporava nas, tjera na slojeve, na meke teksture i pažljivo birane siluete koje griju tijelo, ali i raspoloženje. Kaputi postaju protagonisti, čizme nose cijelu kombinaciju, a puloveri od vune i kašmira postaju investicija koja traje dulje od jedne sezone. Upravo zato završetak zime često je najuzbudljivije modno razdoblje u godini – jer donosi priliku za promišljenu kupnju, onu koja spaja estetiku, funkcionalnost i realnu vrijednost.
Jedna od najomiljenijih domaćih glazbenica, Domenica Žuvela, ponovno pomiče granice vlastitog izraza i ulazi u potpuno novu fazu svoje glazbene karijere, predstavljajući pjesmu koja već nakon prvog sluha ostavlja snažan dojam i ostaje u uhu slušatelja. Novi singl pod nazivom "Pinokio" označava njezino najodvažnije glazbeno i vizualno izdanje dosad, ističući ne samo promjenu zvuka, već i njezinu hrabrost da izađe iz zone komfora te istraži intimnije i slojevitije izraze emocija i osobnog stava.
Glumac pozvao građane na prosvjed zbog planirane izgradnje 20 farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, ističući opasnost za zdravlje ljudi, životinje i prirodu
