Trideset godina poslije rata, Agamemnon se vraća kao drama svijeta koji nikada nije završio svoje nasilje
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, ambiciozan i slojevit kazališni projekt koji donosi suvremeno čitanje antičke drame i njezino snažno suočavanje s današnjim svijetom. Riječ je o novoj, revidiranoj i dramaturški rekomponiranoj verziji kultne Trilogije o Agamemnonu autorice Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur, kojom se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske dramske književnosti vraća na veliku pozornicu HNK-a u novome umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
Izvorna trilogija praizvedena je 1995. godine na sceni HNK-a u Zagrebu, u vremenu obilježenom neposrednim ratnim iskustvom, te je kasnije objavljena u knjizi Pred vratima Hada. Trideset godina poslije autorica se vraća vlastitome tekstu, ne kao pukom povijesnom artefaktu, nego kao živom dramskom tkivu koje je moguće ponovno otvoriti, preispitati i suočiti s traumama koje nisu nestale, nego su se transformirale i preselile u kolektivno pamćenje, društvene narative i međugeneracijske prijenose.
Ono što je 1995. bilo ratna stvarnost danas je kolektivno pamćenje koje i dalje oblikuje naše živote
Dok je izvorna Trilogija o Agamemnonu izravno komunicirala s ratnom stvarnošću, Trilogija o Agamemnonu 2.0 polazi od svijeta u kojem trauma više nije neposredno iskustvo, nego stanje trajne napetosti, svojevrsni vakuum između staroga nasilja i nemogućnosti istinskoga novog početka. U tom prostoru, oslobođenom iluzije katarze, svijet se razotkriva kao neprekinuti lanac mržnje, osvete i dubokih podjela, u kojemu se povijest neprestano ponavlja, a odgovornost se prenosi s generacije na generaciju.
Prva dva dijela trilogije, Prevara, nastala prema Euripidovoj Ifigeniji na Aulidi, i Povratak, prema Eshilovu Agamemnonu, dramaturški su dorađena i organski uklopljena u novu cjelinu. Završni dio, Šesti dan, potpuno je nov tekst inspiriran motivima Euripidova Oresta te se usredotočuje na sudbinu Oresta i Elektre kao posljednjih karika u lancu krvne osvete, ali i kao nositelja njegove moguće dezintegracije i raspada. Upravo u tom završetku trilogija se najizravnije suočava s pitanjem postoji li izlaz iz povijesno uvjetovanog kruga nasilja ili je on tek još jedna iluzija.
U predstavi sudjeluje ukupno devetnaest glumica i glumaca Drame HNK-a u Zagrebu, čime Trilogija o Agamemnonu 2.0 postaje jedna od produkcijski najopsežnijih dramskih izvedbi kazališne sezone. Glumačku podjelu čine: Livio Badurina, Živko Anočić, Olga Pakalović, Igor Kovač, Filip Vidović, Tea Ljubešić Grlić, Goran Grgić, Nina Violić, Ivana Boban, Luka Dragić, Damir Markovina, Marin Stević, Jadranka Đokić, Alma Prica, Siniša Popović, Marin Klišmanić, Franjo Kuhar, Ivan Grlić i Lana Ujević Telenta, ansambl čija raznolikost i iskustvo dodatno naglašavaju složenost i višeglasje ovoga projekta.
O važnosti i snazi naslova govori i ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu Tena Štivičić, istaknuvši kako Drama HNK-a ovom predstavom donosi djelo koje se na hrabar i promišljen način suočava s naslijeđem rata, nasilja i kolektivnih trauma. Prema njezinim riječima, riječ je o projektu koji okuplja izniman autorski i izvođački tim, predvođen redateljicom Livijom Pandur, te o predstavi za koju vjeruje da će upravo zbog spoja snažne umjetničke vizije i suvremenog čitanja antičkih izvora snažno odjeknuti kod publike.
U Trilogiji o Agamemnonu 2.0 grčke tragedije nisu prostor utjehe niti estetskog odmaka, nego moćan i neiscrpan materijal za promišljanje svijeta u kojem živimo. Kao i u brojnim suvremenim interpretacijama Eshila, Sofokla i Euripida – od Marthe Graham i Suzukija Tadashija do Anne Carson, Elfriede Jelinek, Sarah Kane i Tiaga Rodriguesa – antički mitovi ovdje se ponovno potvrđuju kao univerzalni jezik u kojem se prepoznajemo istodobno kao junaci i kao žrtve, zarobljeni na raskrižju povijesti, između naslijeđenog nasilja i neizvjesne budućnosti.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Hrvatski glazbenik i kantautor Teo Grčić predstavio je novi singl „Ljubavi”, za koji potpisuje glazbu i tekst, a kojim obrađuje temu partnerskog odnosa kroz pitanje emocionalne zrelosti, međusobnog povjerenja i svjesne odluke o zajedničkoj budućnosti. Pjesma je objavljena u izdanju diskografske kuće Hit Records, uz prateći videospot, a nastala je u suradnji s glazbenim producentom Mihaelom Blumom i nekoliko iskusnih suradnika s hrvatske glazbene scene.