Noć čarolije u HNK-u! Požurite po karte za ‘Orašara’ i najljepšu blagdansku bajku na daskama koje život znače
Kultni balet "Orašar" u HNK dio je božićne tradicije mnogih Zagrepčana, koji ove godine na daskama kultnog kazališta mogu pogledati Straussovu operetu "Šišmiš".
“Orašar”, balet Petra Iljiča Čajkovskog, i ove će se godine izvoditi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, obogaćujući blagdanski repertoar HNK-a svojom magičnom i svečanom atmosferom. Koreografiju potpisuje renomirani Vladimir Malakhov, dok će orkestrom ravnati dirigenti Vjekoslav Babić i Josip Šego. Prva izvedba planirana je za 29. studenoga, a očekuje se da će ovaj bezvremenski klasik, koji spaja elemente fantazije i glazbene sofisticiranosti, privući velik broj posjetitelja svih generacija. Balet “Orašar” u HNK-u nešto je što ne smijete propustiti!
Slavni balet Orašar u HNK-u i ove će godine Zagrepčane uvesti u božićnu čaroliju
Baletna sezona u HNK-u uvijek privlači pažnju, a “Orašar” zauzima posebno mjesto u srcima publike. Iako je priča o mladoj djevojci koja u čarobnom snu doživljava pustolovine s vojnicima od orašara i susret s Kraljem miševa već poznata, nova izvedba u interpretaciji Malakhova donosi svjež pristup ovoj bajkovitoj produkciji.
Koreografova vizija naglašava eleganciju pokreta i bogatstvo emocija, koje glazba Čajkovskog dodatno osnažuje, stvarajući nezaboravan doživljaj za sve prisutne.
Prodaja ulaznica počinje 3. studenoga na mrežnim stranicama kazališta, dok će se fizički na blagajni moći kupiti od 5. studenoga u 10 sati. Zbog velikog interesa, jedan kupac moći će kupiti najviše pet ulaznica po osobi, a djeca od navršenih pet godina moraju imati vlastitu ulaznicu. Očekuje se veliki odaziv, s obzirom na dugogodišnju popularnost ovog baleta, stoga je preporučljivo osigurati mjesta unaprijed putem mrežnih kanala.
Šišmiš i Orašar u HNK stižu na krilima božićne čarolije
Pored “Orašara”, HNK Zagreb priprema i izvedbu Straussove operete “Šišmiš” u režiji Krešimira Dolenčića, čija će se prva izvedba održati 14. prosinca, također pod dirigentskom palicom Josipa Šege. Ova opereta dodatno doprinosi svečanoj atmosferi blagdana, pružajući publici priliku za uživanje u klasičnoj glazbi i vizualnim čarima koje HNK Zagreb donosi na svoje daske.
“Orašar” je tako postao neizostavan dio zagrebačke kulturne scene, a svaka sezona donosi novu priliku da se u čarobnom svijetu baleta obnove stari dojmovi ili stvore novi uspomene, posebno za mlade posjetitelje. Kroz ovu izvedbu, HNK Zagreb ne samo da njeguje svoje kulturno naslijeđe već i omogućava novim generacijama susret s klasičnim baletom, pružajući istovremeno vrhunski umjetnički doživljaj.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.