FOTO: Ured Predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta, Filip Glas
Kulturni program za prve dame i gospodu tijekom Samita u Zagrebu
Za sudionike Samita supružnika europskih čelnika u Zagrebu je priređen i kulturni program koji je izveden ispred i u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta. Prve dame i gospoda mogli su uživati u posebno odabranom programu kojim je predstavljena hrvatska kultura i umjetnost. Bio je to spoj tradicije i suvremenosti.
Kulturni program počeo je ispred HNK, gdje su uzvanicima dobrodošlicu poželjeli članovi folklornog ansambla Lado i prikazali primjer bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Posebno za ovu prigodu, gostima iz Europe pokazali su tradicijski ples i pjesmu uz koje se nekoć početkom ljeta obilazilo domove i zazivalo obilan urod te svako dobro. Koreograf je bio Zvonimir Ljevaković, a za glazbenu obradu zaslužan je Emil Cosetto.
Nakon prikaza hrvatske tradicije, prvim damama i gospodi prikazan je suvremeni balet i to ekskluzivno jedan dio baletnog triptiha čija će premijera biti tek u lipnju. Solisti baleta HNK – Kornel Palinko, Natalia Kosovac, Miruna Miciu, Takuya Sumitomo, Rieka Suzuki i Simon Yoshida – izveli su baletnu točku Scratch za koju je glazbu skladao Davide „Boosta“ Dileo, a koreografirao Massimilliano Volpini.
Tijekom kulturnog programa u HNK, koji je bio zatvoren za medije, supružnicima europskih čelnika predstavljeni su i neki od najboljih hrvatskih kreatora šešira, nakita i, naravno, kravata, izvornog hrvatskog modnog dodatka koji se već u 17. stoljeću iz naših krajeva proširio Europom i svijetom. Nije to bila obična revija, već plesni performans u foajeu HNK, a koji su izvele plesačice suvremenog plesa iz PC Tala.
Supružnicima europskih čelnika predstavljeni su primjerci Kobali šešira, zatim CROATA kravate AuHRum koje je također posebno za ovu prigodu dizajnirao Nenad Sovilj – jedinstvena u svijetu jer je izrađena od 24-karatnih zlatnih niti omotanih oko svilene jezgre koje uz pomoć visoke tekstilne tehnologije trajno čuvaju svoj sjaj – te nakit Maria Nokaja koji je kreirao posebnu kolekciju pozlaćenih srebrnih broševa za prve dame koje su sudjelovale na samitu. Broševi u obliku slova „O“ zapravo su zaštitni znak samita koji se bavio prevencijom debljine u djece i tijekom samita nosile su ga sve prve dame.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Edina Pršić Babić posljednjih nekoliko mjeseci upoznaje sasvim drukčiju svakodnevicu. Radijska i televizijska voditeljica, magistrica komunikologije i doktorandica na studiju Mediji i komunikacija, koja iza sebe ima više od trinaest godina rada u medijima, u svibnju je sa suprugom Stjepanom Babićem dobila prvo dijete, djevojčicu Milu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.