Cristiano Ronaldo s 41 godinom i dalje prkosi vremenu. Tajna je jednostavnija nego što mislite
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Sportski nutricionist Johnny Ondina smatra da tajna nije u jednoj određenoj namirnici. Prema njegovu objašnjenju, najveća razlika nalazi se u dosljednosti. Ronaldo godinama ponavlja navike za koje zna da mu odgovaraju i ne mijenja prehranu svaki put kada se pojavi novi trend. Takav pristup omogućuje mu da kontrolira unos energije i hranjivih tvari te da prehranu prilagodi treninzima, utakmicama i oporavku.
Njegov jelovnik uglavnom se temelji na jednostavnim i što manje prerađenim namirnicama. Takva prehrana može uključivati kvalitetne izvore proteina, ugljikohidrate koji osiguravaju energiju, povrće, voće i izvore zdravih masti. Za profesionalnog nogometaša proteini su potrebni za održavanje i obnovu mišićnog tkiva, dok ugljikohidrati imaju veliku ulogu u osiguravanju energije potrebne za treninge i utakmice. Masti su također dio uravnotežene prehrane i sudjeluju u brojnim procesima u organizmu.
Ronaldo pritom ne traži egzotične proizvode kojima se pripisuju posebna svojstva. Ondina upravo na njegovu primjeru upozorava na problem koji se često pojavljuje među mladim sportašima. Ljudi kupuju posebne vrste soli, dodatke prehrani ili iskušavaju različite oblike posta jer su na društvenim mrežama pročitali da će im to poboljšati sportske rezultate. Takve pojedinačne promjene ne mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu koja se provodi iz dana u dan.
Dosljednost u ovom slučaju ne znači da svaki obrok mora biti potpuno jednak niti da je određena hrana trajno zabranjena. Radi se o tome da većinu vremena osoba jede na način koji odgovara njezinim potrebama. Jedan kvalitetan obrok neće poništiti nekoliko tjedana loše prehrane, kao što ni povremeni desert neće uništiti rezultate osobe koja se mjesecima hrani uravnoteženo.
Prema Ondini, Ronaldo se oko 95 posto vremena drži prehrane koju smatra zdravom i prikladnom svojim sportskim ciljevima. U preostalih približno pet posto vremena dopušta si hranu bogatiju jednostavnim šećerima ili jače prerađene proizvode. Takav pristup ostavlja prostor za hranu koju jede iz užitka, bez potrebe da svaki zalogaj bude dio strogo određenog sportskog plana.
To je bitno i zbog odnosa prema hrani. Pretjerano stroga pravila mogu kod nekih ljudi dovesti do osjećaja krivnje nakon odstupanja od plana, izbjegavanja društvenih situacija ili stalnog razmišljanja o tome je li određena namirnica dopuštena. Ronaldo je, prema Ondininim riječima, svjestan tog problema pa povremena odstupanja prihvaća kao normalan dio prehrane.
Njegov pristup ipak ne treba doslovno preslikavati na prosječnu osobu. Profesionalni nogometaš ima drukčiju dnevnu potrošnju energije od osobe koja većinu dana provodi sjedeći. Ronaldo trenira gotovo svakodnevno, igra utakmice i velik dio života organizira oko sporta. Zbog toga njegove potrebe za energijom, proteinima, ugljikohidratima, tekućinom i oporavkom nisu jednake potrebama osobe koja nekoliko puta tjedno rekreativno vježba.
Korisnija je sama ideja na kojoj se njegova prehrana temelji. Nije potrebno stalno mijenjati dijetu, tražiti novu namirnicu ili slijediti svaki prehrambeni trend. Za većinu ljudi praktičniji je jelovnik sastavljen od hrane koju mogu redovito kupovati, pripremati i jesti. Ako je plan toliko kompliciran da ga osoba može pratiti samo nekoliko dana, teško će dugoročno donijeti rezultat.
Ronaldo je tijekom karijere upravo rutinu pretvorio u dio svakodnevice. Nakon više od dva desetljeća profesionalnog nogometa dobro poznaje reakcije vlastitog tijela i nema potrebu neprestano eksperimentirati. Njegova prehrana zato može djelovati monotono u usporedbi s dijetama koje se populariziraju na internetu, ali njemu odgovara jer je prilagođena njegovim potrebama i može je održavati godinama.
Jednostavna prehrana također olakšava planiranje. Kada osoba zna koje joj namirnice odgovaraju i kakve obroke može pripremiti, lakše kontrolira količinu hrane i kvalitetu prehrane. Manje je prostora za impulzivne odluke i svakodnevno razmišljanje o tome što bi trebalo jesti. Kod profesionalnog sportaša, čiji raspored uključuje treninge, putovanja, utakmice i oporavak, takva predvidljivost može biti vrlo praktična.
Ronaldo je zanimljiv primjer i zato što njegov način prehrane ruši ideju da vrhunska fizička forma nužno zahtijeva neobične namirnice. Velik dio hrane na kojoj se temelji njegova prehrana dostupan je i ljudima koji se ne bave profesionalnim sportom. Razlika je prije svega u količinama, rasporedu obroka, individualnim potrebama i disciplini kojom se takav režim provodi.
Njegovih približno 95 posto planirane prehrane i pet posto slobodnijeg izbora ne treba shvatiti kao matematičko pravilo koje svi trebaju slijediti. Nekome će odgovarati drukčiji omjer, a nekome uopće neće biti potrebno razmišljati u postocima. Korisnija poruka je da zdrava prehrana ne mora zahtijevati potpunu zabranu slatkiša, brze hrane ili drugih proizvoda koji se obično smatraju manje poželjnima. Presudna je ukupna prehrana tijekom duljeg razdoblja, a ne jedan obrok.
Ronaldo tako svoju prehranu ne gradi oko kratkotrajnih dijeta. Njegov pristup temelji se na poznatim namirnicama, redovitim navikama i malom prostoru za odstupanje. Nakon otprilike 25 godina profesionalne karijere nastavlja se držati sustava za koji zna da mu odgovara. Upravo ta sposobnost da jednostavne navike ponavlja godinama mnogo bolje objašnjava njegov odnos prema prehrani od bilo koje pojedinačne namirnice ili popularnog prehrambenog trenda.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Ella Dvornik za hladnije dane bira outfit koji se oslanja na nekoliko jesenskih klasika, ali ih nosi dovoljno opušteno da cijela kombinacija ne djeluje strogo ni pretjerano stilizirano. U središtu looka je svijetli pleteni pulover visokog ovratnika s tankim tamnocrvenim prugama, krojen dovoljno široko da zadrži ležernost, dok kraća dužina ostavlja jasno definiranu siluetu. Uz njega nosi traperice visokog struka ravnijeg, opuštenog kroja, pa kombinacija ostaje praktična za svakodnevni gradski ritam, ali vizualno uredna.
Anita Dujić Broadfoot za hladnije dane bira kombinaciju koja se oslanja na jednostavne komade, ali ih krojevima i detaljima vodi u elegantnijem smjeru. Siva strukturirana jakna prati liniju tijela i završava u visini bokova, pa cijela silueta ostaje uredna i definirana. Naglašena ramena daju joj nešto ozbiljniji, gotovo poslovni karakter, dok dublji, zaobljeni izrez omekšava strogoću kroja i ostavlja dovoljno prostora za diskretan nakit. Umjesto klasičnog jesenskog sakoa, ovdje je riječ o ženstvenijoj varijanti koja jednako dobro funkcionira uz traper kao i uz elegantnije hlače.
Projekt nosi naziv Together California, a svečano je otvoren prošlog petka. Bale je godinama radio na njegovu razvoju, s idejom da djeca koja prolaze kroz iznimno teško razdoblje ne budu dodatno odvojena od svojih najbližih.
