Premijera predstave Mala povijest nejednakosti redatelja Miloša Lolića u Zagrebačkom kazalištu mladih

U Zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka 2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivima grafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.

O čemu se radi u predstavi Mala povijest nejednakosti?

Radnja prati Gillesa, Europljanina, bijelaca i rentijera, iznimno uznemirenog viješću da će francuski parlament izglasati zakon o porezu na dohodak, koji će bogatije pojedince oporezivati više no ostalo stanovništvo. Hoće li progresivni porez uzdrmati Gillesovu poziciju „vladara svijeta“? Može li, uostalom, porez utjecati na pravedniju preraspodjelu bogatstva? Je li moguće nadići kolonijalnu prošlost upisanu u same temelje klasnih razlika u Europi? Kako su nedavne mjere štednje u eurozoni dodatno produbile jaz između različitih društvenih skupina?

Mala povijest nejednakosti, novi projekt redatelja Miloša Lolića, pruža nam kaleidoskopski pregled sudbina osam generacija jedne privilegirane obitelji. Nastala prema motivima grafičkog romana Kapital i ideologija, ova predstava nastoji mapirati ključne događaje koji su definirali politički, ekonomski i intimni odnos prema ideji vlasništva, usput bivajući neobveznom sagom o odsutnosti grižnje savjesti.

Pročitajte: Drama koja ostavlja bez riječi – Šokantna praizvedba u ZKM-u!

U predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Iva Kraljević, Danijel Ljuboja, Milica Manojlović, Frano Mašković, Mia Melcher, Tina Orlandini, Ivan Pašalić, Barbara Prpić, Anđela Ramljak, Mateo Videk, Vedran Živolić, Rok Juričić, Nancy Abdel Sakhi i Valentine Olanrewaju Okoli.

Tko je redatelj Miloš Lolić, koji prvi put režira u Hrvatskoj

Miloš Lolić – prvi put režira u Hrvatskoj, a u Zagrebačkom kazalištu mladih postavit će premijerno Malu povijest nejednakosti, po motivima grafičkog romana Claire Alet & Benjamin Adam: KAPITAL & IDEOLOGIJA.

Lolić je istaknuti srpski kazališni redatelj, rođen 1979. u Beogradu. Studirao je kazališnu i radio-režiju na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, a karijeru je započeo 2002. režirajući na različitim pozornicama u Srbiji, te se afirmirao i u europskom kazališnom prostoru, uključujući Austriju, Njemačku, Švicarsku i Sloveniju.

Rad mu je obilježen značajnim priznanjima. Godine 2009. osvojio je BITEF nagradu za režiju predstave Sanjari Roberta Musila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Njegova beogradska produkcija Bog je DJ Falka Richtera 2011. pozvana je na značajni festival Radikal Jung u Münchenu. Lolić je 2012. dobio i prestižnu Nestroy nagradu kao najbolji novi redatelj za režiju predstave Magic Afternoon  Wolfganga Bauera, Volkstheater,  Beč.

Godine 2023. nagrađen je Sterijinom nagradom i nagradom Bojan Stupica za režiju predstave Yankee Rose  Slobodana Obradovića u Beogradskom dramskom pozorištu.

U karijeri je režirao brojne zapažene predstave na renomiranim europskim scenama: Volkstheater München „Krvava svadba“ Federika Garsije Lorke i „Roberto Zucco“ Bernara-Marija Koltesa; njegov prvi rad u Maxim Gorki Theater u Berlinu bila je dokufikcionalna stereo-drama „The Night of Gavrilo Princip“, prikazana 2014. u okviru festivala Europe 14|14, zatim u istom kazalištu režira predstavu „Mania“ po Euripidovim „Bakhama“; u bečkom Burgtheateru režira „Party Time“ Harolda Pintera; u Volkstheateru u Beču „Prve dame“ Wernera Schwaba i „Rechnitz“ Elfriede Jelinek, te mjuzikl „Lazarus“ Davida Bowiea; „Hinkemann“ Ernsta Tollera u koprodukciji Düsseldorfer Schauspielhausa i Salzburger Festspiela; „Kvartet“ Heinera Müllera u Schauspiel Frankfurt; a u Theateru Basel „Idomenej“ Rolanda Schimmelpfenniga i „Lizistrata, drugi dio“ Sibylle Berg; itd.

Danas je Miloš Lolić priznat kao jedan od vodećih redatelja svoje generacije, s karijerom koja spaja jugoslavensko kazališno naslijeđe s europskim umjetničkim tendencijama. Lolićev rad karakterizira duboko promišljanje, hrabri redateljski postupci i sposobnost da kroz kazalište postavi važna društvena i egzistencijalna pitanja, čime značajno obogaćuje suvremenu kazališnu scenu.