Vježbanje suosjećanja novi je performans koreografkinje, suvremene plesačice, zračne akrobatkinje i pedagoginje Nikoline Komljenović, koji kroz spoj tjelesne akcije, zračnih akrobacija i vizualne instalacije otvara prostor za promišljanje o suosjećanju u suvremenom društvenom i političkom kontekstu. Performans će premijerno biti izveden u utorak, 25. studenoga uz repriznu izvedbu 26. studenoga u Zagrebačkom plesnom centru u 20 sati.
Kroz osjetljivu, ali snažnu izvedbenu metaforu, autorica tematizira migracije, izbjeglištvo, rat, iskustvo Drugosti te krhko naslijeđe koje ostavljamo budućim generacijama.
Na desetu obljetnicu migracijske krize, u performativnom činu su uključeni fragmenti stvarnih svjedočanstava stanovnika graničnih područja, prikupljeni kroz projekt Fencing Borders. Njihovi glasovi – krhki i moćni – odzvanjaju prostorom, prizivajući prolaznost, gubitak, strah i izdržljivost. U ovoj izvedbi sigurnost je izmaknuta, a prošlost i budućnost postaju neuhvatljive. Nasilje koje prožima našu svakodnevicu ovdje je prisutno, iako nevidljivo.
Nastavite čitati nakon oglasa
No ovaj performans ne nudi rješenja niti odgovore. Ne pokušava nadvladati stvarnost, već je propituje – kroz dijalog, otvorenost i zajedništvo. Gledatelj nije promatrač, već sudionik koji s izvođačicama gradi mikrozajednicu u kojoj se brišu hijerarhije. U središtu je kolektivno iskustvo – potencijal bliskosti u vremenu razdvajanja. Forma predstave podriva dominaciju, tražeći zajednički ritam i osnažujući prostor trenutačne blizine.
Vježbanje suosjećanja nastavak je autorske prakse Nikoline Komljenović u kojoj tradicionalne cirkuske alate – svilu, užad i trapez – zamjenjuje finim ribarskim najlonom (krenom, pandivjernom), stvarajući prostor delikatne izvedbene geste. Predstava je drugi dio šireg projekta Tanka linija, u kojem je akrobatski pokret istovremeno čin ranjivosti i otpora.
Nastavite čitati nakon oglasa
U ovom radu, susret nije spektakl, već tiho prepoznavanje. Bljesak bliskosti. Svijest da nismo sami u svojim borbama. Tanka linija tijela u zraku postaje čin suosjećanja – ne tumači se, već osjeća. Na koži.
Performans je nastao prema ideji i koreografiji Nikoline Komljenović, koja ga i izvodi uz Ivanu Pedljo i Jadranku Žinić Mijatović (sudjelovale u koreografiji). Dramaturgiju potpisuje Tena Bošnjaković, dizajn svijetla i video Sanja Gergorić i Sara Salamon, a dizajn zvuka Jasmin Dasović.
Za izum zračnog rekvizita zadužena je Nikolina Komljenović, kao i za rigging uz Jasmina Dasovića. Fotografiju i trailer potpisuje Nina Đurđević, crtež plakata Sven Klobučar, a dizajn plakata Tomislav Turković. Producentice su Tena Bošnjaković i Nikolina Komljenović, a performans nastaje u produkciji ekscene te koprodukciji S.vile, udruge Domino, EU projekta Otočke veze. Sufinanciran je sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade Kultura nova. Vježbanje suosjećanja je drugi dio projekta Tanka linija.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
