HELLO
Stipe Vukšić

Od klasičnog baleta do suvremenih dramskih komada, zagrebački ljubitelji teatra u svibnju će imati velik izbor novih predstava. Donosimo vam najbolje zagrebačke kazališne premijere ovoga mjeseca.

Kako druga polovica voli

Autor: Alan Ayckbourn
Režija: Filip Detelić
Lokacija: Kazalište Kerempuh
Premijera: 21. 4.
Izvedbe: 3. 5. i 20. 5.

Kazalište Kerempuh premijerno donosi jedan od najpoznatijih komada slavnog suvremenog
britanskog komediografa sir Alana Ayckbourna, autora više od 80 drama koje su izvođene na
najvećim svjetskim pozornicama poput londonskog West Enda i njujorškog Broadwaya. U
režiji glumca Filipa Detelića moći ćete uživati u suvremenom vodvilju brzoga ritma,
upečatljivim likovima i nizu komičnih obrata i situacija u ovom komadu o ljubavnim odnosima.

Ćelava pjevačica

Autor: Eugene Ionesco
Režija: Suzana Nikolić
Dramaturg: Espi Tomičić
Premijera: 6. 5.

Suzana Nikolić, poznata glumica i redovna profesorica glume na zagrebačkoj ADU u svome
nekadašnjem kazalištu ZKM-u ostvarit će se i kao redateljica. Nikolić, u suradnji s
dramaturgom Espijem Tomičićem, na kazališne daske donosi Ćelavu pjevačicu – lektirni klasik Eugenea Ionesca. „Zanima me ispitati kako doživljavamo ovaj Ionescov komad u 21. stoljeću. Svjesna sam zahtjevnosti komada, ali vjerujem da ćemo se svi skupa dobro zabavljati istražujući sve potencijale koje krije u sebi“, rekla je Nikolić.

Posvećenje proljeća

Autor: Igor Stravinski
Koreografkinja: Maša Kolar
Dramaturginja: Maja Marjančić
Lokacija: Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
Izvedba: 10. 5.

Više od stotinu godina nakon što je nastao, prvi balet Igora Stravinskoga ne gubi na
aktualnosti, a to dokazuje i nova zagrebačka izvedba za koju su zaslužne Maša Kolar i Maja
Marjančić. Dok je kod Stravinskoga riječ o mladoj ženi koju patrijarhalno društvo prinosi kao žrtvu Zemlji, u ovoj interpretaciji žrtva je Zemlja sama, a žrtvujemo je mi ljudi. Kako su navele autorice, njihova interpretacija ne teži intelektualnom i filozofskom. Odlučile su se za slavljenje života, sinergije prirode i čovjeka, pojedinca i društva.

Amfitrion

Autor: Boris Papandopulo
Lokacija: HNK
Premijera: 11. 5.

Ova opera velikana hrvatske glazbe Borisa Papandopula jedno je od umjetnikovih najranijih
djela. Premijeru je imala na daskama HNK 1940., međutim uskoro je partitura nestala te je
djelo sve donedavno smatrano izgubljenim. Muzička parodija u tri čina temeljena je na
istoimenoj Moliereovoj komediji, a donosi inačicu mitološke priče o bogovima Zeusu i
Merkuru koji poprimaju ljudski lik i karaktere kako bi dvojici smrtnika zaveli žene. Djelo je
oblikovano na način starijih opera, gotovo kao opera buffa ili Singspiel, a sadrži niz baletnih točaka s tada popularnim plesovima, poput foxtrota ili tanga. Djelo će, više od 80 godina nakon praizvedbe, ponovno biti postavljeno na scenu zagrebačkoga HNK u velikome
projektu nekoliko umjetničkih akademija predvođenih zagrebačkom Muzičkom akademijom.

Leda

Autor: Miroslav Krleža
Režija: Franka Perković
Lokacija: HNK
Premijera: 26. 5.

U jedinoj Krležinoj komediji ljubavni se parovi razilaze, brakovi klimaju, bivši se ljubavnici
ponovno susreću i tako unedogled. Krleža koristi ovu radnju da bi istaknuo svu površnost,
lažne vrijednosti i upitne ideale dobrostojećih građana koje se smatra važnim predstavnicima
društva. Posljednja drama iz ciklusa o Glembajevima bit će izvedena na sceni zagrebačkog
HNK prvi put nakon više od dva desetljeća.


druge vijesti

lego

U Hrvatsku za nekoliko dana dolazi najtraženiji LEGO set sezone – Mračna kuća iz Stranger Thingsa koju žele i kolekcionari i dizajneri interijera

Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.

Design

13 prosinca 2025

nemo

Zašto je Nemo vratio trofej Eurosonga i što to znači za budućnost natjecanja?

Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.

Celebrity News

13 prosinca 2025