Sinoćnja premijera nove komedije Kazališta Moruzgva, „Kamo ide ovai svijet?“, pretvorila je zagrebačku Scenoteku u žarište smijeha, energije i kreativnog kaosa. Brojna poznata lica iz svijeta glume, televizije i kazališta došla su podržati mladi dvojac Domagoja Ivankovića i Lovru Kondžu, čija je izvedba izazvala salve oduševljenja i minute kontinuiranog smijeha u prepunoj dvorani.
Večer je protekla u duhu kakav Moruzgva i obećava – opušteno, toplo, uz šalu, prepoznavanje i nevjerojatno dobru atmosferu. Na premijeri su se tako mogli vidjeti brojni kolege-glumci, redatelji i dugogodišnji prijatelji kazališta, koji su s posebno puno simpatija ispratili premijerni izlazak Ivankovića i Kondže u ovoj duhovitoj, modernoj i nevjerojatno aktualnoj komediji, među kojima su bili i Doris Pinčić Guberović, Ksenija Marinković, Daria Lorenci Flatz, Barbara Vicković, Momčilo Otašević, Luka Knez i brojni drugi.
Publici su kroz brzi tempo, britak humor i sjajnu partnersku dinamiku ispričali priču o dvojici kreativaca koji u očajničkoj potrazi za “velikom idejom” posegnu za umjetnom inteligencijom – a dobiju upravo ono čega su se trebali bojati: kaos na granici između ljudske nesavršenosti i tehnološke preciznosti. Njihova interpretacija izazvala je glasne reakcije, aplauze i spontani smijeh koji je ispunjavao dvoranu od početka do kraja predstave.
Režiju potpisuje Dražen Krešić, tekst je djelo Vida Leža, a cijeli projekt vodi Moruzgvina osnivačica i producentica Ecija Ojdanić, koja je puna emocija poručila kako je iznimno ponosna na ovu mladu ekipu koja “donosi potpuno novu energiju Moruzgvine komedije – svježu, generacijsku i beskompromisno zabavnu”.
Predstava se tematski poigrava umjetnom inteligencijom, kreativnošću i ljudskom nesavršenošću te na vrlo duhovit način otvara pitanje: može li nas tehnologija zamijeniti – ili ćemo je ipak mi “nadmudriti” našom blesavošću? Publika je sinoć dobila odgovor u 75 minuta briljantnog komičnog tempa koji povezuje generacije i naslanja se na ono što Moruzgva oduvijek radi najbolje: humor u kojem se svatko pronađe.
Ova je premijera bila i uvod u mini-turneju – nakon pretpremijere u Zaboku, predstava putuje u Crikvenicu 26. studenog, a zatim se 29. studenog vraća u Scenoteku, za sve one koji sinoć nisu uspjeli uloviti svoju kartu. U siječnju će vjerna publika ponovno dobiti priliku na novim mini-turnejama i novim izvedbama u Zagrebu. Detaljan raspored nalazi se na službenoj stranici Kazališta Moruzgva te na društvenim mrežama.
Ako je suditi prema reakcijama uzvanika, “Kamo ide ovai svijet?” mogla bi biti jedna od onih predstava o kojima se dugo priča – i koja gledatelje podsjeća da su smijeh, ljudskost i mala doza ludosti ono što ovaj svijet ipak drži u ravnoteži.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.